Sabtu, 01 Juli 2017

PART 2..... Genesis Sentimentu Nasionalismo Hanesan "Maubere"

Genesis Sentimentu Nasionalismo hanesan “Maubere”

Iha referensi barak hakerek konaba lia fuan “Maubere,” bele hare no lé iha Journal Antropologia ema husi America Serikat, Elizabeth Traube, Cultural Notes on Timor. Mesmu journal ida né la halo publikasaun, maibe ninia interpretasaun basica konaba konseptu Maubere tó ohin loron sempre iha inspirasaun nafatin.

Hanesan iha livru ida hakerek husi Helen Hill konaba Gerakan Pembebasan Nasional Timor-Leste, iha tempo kolonial, lia fuan maubere uja ho nia interpretasaun mai husi suco Mambae katak mukit no kiak, ema foho nébe beik, nunka atu buka deskuti, no gosta atu hadók a'an.

Helen Hill  mos fó definisaun nébe hanesan, katak molok 1974 lia fuan Maubere uja ho sentidu, "hatun grupo ou ema nébe kiak no mukit, beik no ema hirak nébe fiar ka adora fatuk ho Ai.

Iha kontekstu ida né, maka Maubere sai lian konstruksi sosial mai husi kolonialismo sira ba ema rai nain (Timor oan).
Ho lia fuan Maubere maka sai identidade tamba naran ida né tau husi   kolonialismo sira atu harí baliza imajinasi entre kolonialismo no povu timor.

Hanesan ho hanoin kolonialismo sira seluk, hanoin ida né la signifika kata " TAMBA SÁ" maka ema timor oan balun la asesu edukasaun, lahatene hakerek no lé. Iha mos hanoin no lala'ok seluk katak, tau povu Timor-Leste hanesan povu nébe la scola, hanoin hirak né maka sai legitimasaun ba kolonialismo sira uja hodi bele fó edukasaun no hanorin povu timor oan sira.

Iha okajiaun ida né, ninia setidu atu halo adaptasaun (to civilize) basea ba kontiudu iha leten. Maibe bainhira revoltasaun nasionalimo povu Timor Leste nian mosu iha ano 1970, maka terminologi Maubere hetan mudança ida sae maka'as (drastis). Maka Konseptu ida uluk nébe utiliza husi kolonialismo sira, ikus mai ninia interpretasaun sai sentimentu nasional ida nébe foun.
Mesmo laiha basica teoria ida nébe forte, maibe Maubere nia interpretasaun nakfilak tuir mitos moris povu Timor Leste nian molok kolonialismo mai.

Mitos ida né, tuir Dr. Jose Ramos Horta hateten katak molok kolonialismo mai ema Maubere iha valour no prinsipiu ida bót, kolektivo no demokratico iha foti desijaun.

Ho hanoin ida né, maka interpretasaun konaba Maubere sai hanesan dalan hodi hamoris valour no prinsipiu kolectivo no demokratico ida né.
Ho hanoin seluk katak, sai hanesan ideologi nébe mosu husi sentimentu nasional, hodi fó fila fiar valour no prinsipiu povu Timor-Leste nian nébe supa iha tinan nébe naruk.

Lia fuan Maubere sai hanesan sentimentu nasional ida katak, iha kontiudu hanesan ho nasionalismo revolusaun iha nasaun-nasaun sira iha mundo.

Tuir Anthropolog Amerika Serikat, Richard Franke nia halo differensia entre Maubereisme ho Marhenisme nébe iha ninia spesifikadaun mos hanesan ho Soekarno nian iha Indonesia. Iha konseptu Marhenisme, Soekarno uja hodi defini nivel classe kraik hirak nébe marginal.
Tuir referensi, Marhaenisme foti husi naran Marhaen katak ema nébe agricultor kiak nébe Soekarno rasik hasoru iha vida moris agricultoris.
Kondisaun  ho sentidu nébe mak senti husi ema nébe agricultor kiak, maka hamosu inspirasaun ba Soekarno hodi adopta ideas konaba clase proletar nébe identiku ho Marxisme.

Iha basica kontekstu, konseptu Maubere mosu no iha mudansa mai husi clase elit local nébe hamahon iha FRETILIN. Ho konseptu ida né, maka clase elite klaim sira nia a'an hanesan entitas/identidade nébe legal hodi infrenta povu Maubere nia moris.

Basea ba sentidu ida né, maka Fretilin iha legitimasaun ba povu Timor-Leste hodi sai agenda nasionalismo.
Hanesan iha sentidu politika da Fretilin atu akumula povu Timor Leste nébe mak hadomi no terus ba rai ida né no hakarak duni atu ukun a'an (livre).

Atu alçansa objectivo ida né, dalan ida diak mak tenki halo revolusaun hodi hamate struktura kolonialismo.
Bazea ba kontekstu politika ida né, maka tuir rejimentu politika da Fretilin, katak atu hasoru kolonialismo presija dezamina kolonial portuguesa ba povu Timor Leste. Nomos halo mudansa radikal ba sistema kolonial nébe supa povu Timor Leste ninia direito.
Preguntas ida sempre mosu ho relasaun nasionalismo Timor Leste oinsa maka sentidu ida né bele halo luan ba povu Timor Leste tomak.

Iha preguntas balun mai husi hakerek nain sira tamba iha an-alvabetus barak no laiha mos media informasaun ida mak fungsiona atu halo luan ideas nasionalismo iha tempo néba.

Ho kondisaun real nébe iha, maka tuir hanoin husi Anderson katak situasaun ida hanesan né la favorese ba povu atu iha hanoin ba nia a'an hanesan Imagined Community.

Maibe, mesmo laiha media informasaun sempre iha dalan seluk atu ható sentimentu nasionalismo. Dalan ida iha tempo néba maka ható sentimentu liu husi termus de edukasaun ho orientasaun hare liu ba Conscientizaçao.

Modelu edukasaun ida né mai husi ema nébe peritu husi Brazil, Paulo Freire. Iha konseptu né rasik, tenta atu koloka edukasaun  tuir sentidu kritiku ba alunos sira atu iha sentimentu ba lala'ok equelibra moris sosial nébe akontes iha sociadade nia lét.
Basea ba sentimentu kritiku tamba laiha equelibra social, maka modelu edukasaun ida né ninia kontiudu atu prepara agenti transformasaun ida universal.

Hanoin iha leten hanesan mos defini ou hetan Komisaun Lia Los no Rekonsiliasaun. Tamba edukasaun politika ida nébe hala'o husi Fretilin ho ninia objectivo atu aumenta patriotismo nasionalismo no fó apoio ba ukun rasik a'an.

Basea ba kontekstu iha leten, maka Modul politika Fretilin nian uja atu iha sentimentu ema Timor oan nian konaba situasaun iha rai laran.
Iha modelu programa edukasaun ida né, povu la'os deit buka atu scola maibe buka atu aprende hakerek nomos lé. Prosesu aprendizagem ida né uja sai hanesan prosesu sentidu nasionalismo atu hare konaba strutural kolonialismo no oinsa maka atu halo transformasaun ba sistema ida né.

La'os programa edukasaun deit, maibe iha mos musica balun hanesan Foho Ramelau, Kolele Mai, no Sa Sa Ha’a Nalo sai reprezenta sentimentu nasionalismo mos. Exemplo, musica Sa Sa Ha’a Nalo iha paragraf balun iha sentidu nébe hamosu preguntas maka hanesan; " Saida mak halo Ita nia batar ema la hola? Saida mak halo ita hamlaha? Saida mak halo ita nia kosar bén labele maran?". Exemplo seluk tan maka musica Ukun Rasik Ita Nia Rain, ho dadolin husu atu ita rasik sai nain ba ita nia rain.

Iha musica primeiro, musica ida né nia sentidu atu fo hanoin ba ema Timor oan hodi hatene konaba situasaun moris ninian rasik atu hare no hateke konaba sistema nébe la justu. Preguntas hirak né sai hanesan cultura ida ba sistema hirak nébe la lós.

Iha segundo musica, musica ida né nia sentidu atu fo hanoin ba ema Timor oan hanesan rai nain tenki revolta hodi hadau hikas fali status soberania ema timor oan nian. Iha mos nia sentidu atu halibur ema Timor oan hotu hodi revolta kontra kolonialismo.

Spesifikasaun liu husi isplikasaun iha leten iha indikasaun katak, Maubere sai hanesan sentimentu nasional foun bazea ba kolonialismo no supa povu Timor Leste durante tinan barak. Maka Mauberismo sai hanesan ideologia atu nakfilak kontiudu valour no prinsipiu povu Timor-Leste nian. No prosesu ida né atu hamahan sentimentu nasionalismo nébe liu husi edukasaun, reprezentasaun cultural liu husi musica no lala'ok politika seluk.

Lacomera, 02-07-2017

Sabtu, 24 Juni 2017

PART 1....NAKLOKEN NO INTERPRETA LIAN MAUBERE SAI HUSI ELITE LOCAL DA FRETILIN

NAKLOKEN NO INTERPRETA LIAN MAUBERE SAI HUSI ELITE LOCAL DA FRETILIN

Konspirasaun konaba nasionalismo Maubere ou Maubereisme basicamente sai hanesan identidade nasional. Identidade ida nébe desemvolve liu husi auto de terminasaun nasionalidade ema Timor oan nian liu husi kiak no mukit.
Iha nivel balun, lia fuan Maubere sai personifikasaun liu husi propaganda politika frente armadas no frente klandestina tuir nasionalismo ema Timor-Leste nian iha tempo kolonialismo no okupasaun.

Iha prosesu atu desemvolve istoria, naran Maubere la'o ho mudansa husi tempo ba tempo; komforme liu husi dinamika ema nébe kaer puder..., se maka uja naran ida né..., no ba se lós maka naran Maubere tenki uja ou utiliza.

Fundamental, naran Maubere sai karakteristiku ba ema timor oan nébe maka kiak no mukit. Maibe ikus mai sai hanesan sentimentu nasional tamba deit iha turturasaun husi kolonialismo Portuguesa, no iha tempo okupasaun Indonesia.

Iha fali tan lia fuan seluk katak, Maubere sai sentidu nasional tamba faktores konspirasaun nasaun nébe Timor oan nia rain, e ema seluk maka okupa basea ba faktores iha tempo de kolonialismo no okupasaun Indonesia nian.

Haktuir ba hanoin husi  Benedict Anderson, katak nasaun maka sai hanesan "Comunity Imajinatif" maka lia fuan Maubere sai konseptu atu halibur ema Timor oan (Povu Timor Leste) atu relembra nia a'an sai hanesan nasaun ida hetan intimidasaun.

Ikus mai iha tempo ukun a'an konseptu hirak né lakon iha imagem publiku. Laiha tan ema balun maka koko atu ke'e ou loke fali iluminasaun liu husi istoria ida nébe furak povu maubere nian.

Liu husi artikel ida né, hakerek nain hakarak atu koko atu loke hanoin itoan konaba konseptu Maubere sai hanesan korenti de sentimentu nasionalidade, ida nébe uluk uja sai hanesan sentidu nasionalismo hodi hasoru kolonialismo no regime okupasaun.

Atu hatene didiak lia fuan maubere, presija komprende Genesis terminology, basea ba konseptu Geneaological Method husi Michael Foucault, objectivu husi artikel ida né, la'os atu fo interpretasaun ida definitivo konaba konseptu maubere, maibe sai hanesan objectivo hodi halo interpretasaun fila fali ba lia fuan maubere nébe bele sai hegemonia sentidu nasional ema timor oan nian hodi hasoru kolonial no okupasaun Indonesia tuir auto de terminasaun do povu.

Ho lia fuan seluk katak, artikel ida né nia kontiudu atu espira inspirasaun nébe ketak ida tuir hanoin husi hakerek nain nian konaba konseptu ida né (maubere).

Atu hatene didiak terminologia maubere, presija mos atu hatene relasaun ukun no dinamika politika liu husi era oi-oin. Artikulasaun hatur lia fuan maubere sai hanesan kontiudu de terminology no ninia interpretasaun komforme husi dinamika kaer ukun/puder.

Atu bele haklean konseptu maubere, hakerek nain tenki basea ba prinsipiu de independensia mak bele identifika a'an sai hanesan maubere.

Okajiaun ida né bele le'e no hare iha media cultural nébe uja iha tempo uluk nian. Inklui iha laran maka manual edukasaun, manual politika FRETILIN no agenda-agenda nasionalismo, mensagem maun bót Xanana Gumão, mensagem Igreja, musica no pujia hirak nébe uja durante kontra dekolonializasaun no okupasaun Indonesia nian tó tinan 1999.

Buat hirak né hotu sai hanesan media socio-cultural nébe reprejenta ema timor oan nia mehi, hare ba do'ok ou ba oin katak deskursus, manual politika no mensagem-mensagem hirak né hotu fó aten bót no imagem ba povu maubere hodi harí sentidu nasionalismo ba prisipiu ukun rasik a'an “Imagined Community.”

Prinsipiu basica maubere ida né mosu liu husi fuan ho laran iha classe ou nivel elite local da FRETILIN nia laran rasik.
Ho konseptu ida né maka hamosu entitas nébe formal ho legitimasaun iha povu maubere nia lét hodi konspira inspirasaun povu Timor Leste tomak atu habelar agenda nasionalismo hetan ukun rasik a'an.

Viva povu maubere
Railaco 25 de Junho 2017

Rabu, 21 Juni 2017

KAMPANYA IHA KAMPUS REALISTIKU OU LA'E

KAMPANYA POLITIKA IHA KAMPUS REALISTIKU OU LA'E

Politik la'os dehan katak buat nébe ladiak. Politika la'os tua ida nébe lanu. Sekuando politika la'os dehan katak buat nébe mak ladiak, maka ema hotu presija atu hatene.

Mesmu politika la'os buat nébe mak ladiak maibe iha fatin balun uja tuir ninia kontesktu. Uja tuir dosis nébe mak ita nia isin simu, sekuando dosis maka'as maka sei lanu duni no sala objectu.

Ho basica hanoin iha leten, maka kampanya iha kampus bele deit atu hala'o maibe ninia dosis presija tau atensaun husi civitas akademika.
Katak kontinua nafatin konsentrasaun iha sala laran, studante labeke haluha sira nia working house, lahaluha rutinitas atu studa no utiliza kampus sai hanesab fungsaun ba ema hotu nian.

Sekarik kampus labele atua dosis kampanya no la neutral ho kondisaun ida né bele cap katak kampus né sai grupo ou instituisaun balun nian.

Sekarik ida né maka akontese duni maka ema balun lakohi atu ba scola iha kampus refere tamba diferensia desijaun politika.

Basea ba kontekstu ida né, maka normas ou lei oan balun tenki aplika ho iha signifikasaun positivo katak kampus ou universidade formalmente bele sai fatin kampanya.

Primeiru, kampus tenki fo opportunidade hanesan, lolos e justu ba grupo, orgaun ka instituisaun balun atu expresa sira nia ideas politika.
La'os hare ba ema ka grupo balun deit maibe tenki hare ba ema ka grupo seluk mos.

Segundo, lala'ok atu ható kampanya la'os ho dalan vulgar hanesan hakilar, hatudu atribute nébe oi-oin, uja farda k kamijola, kesi hena iha ulun nst.
Maibe dalan ida atu halo kampanya ho metodologia ilmiah. Ho ida né maka ema bele iha hanoin no iha sentidu katak kampanye husi partido politika refere uja valour no ideas ida nébe rasional la'os irasional ho emosional.

Tolu, partido politika ninia fungsaun hanesan akumula aspirasaun povu, sai media komunikasaun ba communidade, media edukasaun ba povu atu halo politika no kaderizasaun lideransa.

Maka objectu ida né katak kampanya iha kampus la'os deit ba iha tempo atu halo eleisaun maibe iha tempo lét no kontinue iha tempo saida deit. Sekarik kontinue maka sei stabiliza no realistiku.

Rabu, 12 April 2017

VALOUR EXISTENSIA LOCAL; HASA'E KUALIDADE LOCAL LIU HUSI RECURSUS HUMANUS

VALOUR EXISTENSIA LOCAL; HASA'E KUALIDADE LOCAL LIU HUSI KAPASITASAUN RECURSUS HUMANUS.

ESPLIKASAUN GERAL:
 
Povu moris iha kondisaun nébe saudavel sai objectivu prinsipal husi dezemvolvimentu nasaun ida nian. Objectivu ida né hakerek iha konstituisaun RDTL, maibe dezemvolvimentu economika ohin loron hala'o hatudu imagem nivel kuantitativo nasaun nian la hare konaba kualitativo aspektu necesidade basica moris povu ninian.

Kondisaun ekonomia nasional hatudu momós katak liu husi nivel nasional mai to iha nivel local hatudu minimu kualidade recursus humanus, tamba mudansa ekonomia sei la sês husi kualidade recursus humanus.

Problema basica husi desemvolvimentu iha nasaun ida presija kapasidade recursus humanus atu hala'o desemvolvimentu né rasik. Ema nébe iha kapasidade no kualidade a'as sei halo mudansa ida diak ba dezemvolvimentu, sekuando kualidade minimu no laiha kapasidade ida diak maka prosesu dezemvolvimentu mos sei la'o neneik.

Obstaklus ba dezemvolvimentu nébe ohin loron ita hasoru defisil tamba ho era globalizasaun e ita rasik adapta merkado livre. Maka kada individu tenki iha kualidade a'as e diak diferensia ho individu ou ema sira seluk atu bele iha kompetativo ho communidade internasional liu husi aspektu real era globalizasaun.

Modelu ida atu bele uja, maka hasa'e kualidade recursus humanus bazea ba valour existensia local ninia abut maka iha povu né rasik. Valour existensia local ida né bele liu husi dalan cooperativas, forma grupo de trabalho iha area agricultura (agrobisnis no aglomerasi sira seluk),  haforsa empreza ki'ik no medium sira, valoriza regras atu defini lolos servisu governasaun local iha area local sira hotu atu bele hasa'e necesidade ekonomia basica moris povu ninian. Aktividades hirak né sai hanesan aktividades pro-povu katak husi povu, mai husi povu, no sei fila ba povu.

Motivasaun atu hare konaba valour existensia local sai hanesan makina ida atu buka solusan ba mudansa dezemvolvimentu liu husi recursus humanus ida diak hodi bele hetan kualidade de identidade iha kompetativo global.

Mesmo sentidu valour existensia local laos identidade nasaun nian, maibe ninia lala'ok iha nasaun barak hatudu ona prinsipiu no valour mai husi communidade no povu né rasik. Tamba existensia local maka bele haforsa no sai kakuluk ba necesidade moris povu ninian sai hanesan identidade ba desemvolvimentu ekonomia nasional.

INTRODUSAUN

Ohin loron, ejijensia atu hasa'e kualidade recursus humanus bót tebes tamba aspektu globalizasaun mak obriga atu iha efesiensia ida nebe bót. Nasaun hotu-hotu mos iha integrasaun ba recursus humanus tamba hamosu teknologia, telekomunikasaun, no informasaun nébe sempre iha revolusaun husi tempo ba tempo.

Liberalizasaun no globalizasaun direita ou indireita obriga nasaun hotu-hotu atu nakloke a'an fo imagem ba nasaun seluk atu tuir aktividades nasaun seluk nian inklui mos aktividades ekonomia.

Iha parte ida fó vantagem ba nasaun sira hotu atu bele halo relasaun bilaterais tamba nakloke ba merkadoria internasional atu halo bót produsan iha rai laran automatikamente hatama rendimentu ba nasaun hirak né rasik.

Maibe globalizasaun mos bele sai mehi ida a'at sekuando nasaun laiha recursus atu halo kompetativo nébe bót tamba kompetativo sei livre iha nasaun hotu-hotu. Maibe faktores globalizasaun atu iha vantagem no disvantagem komforme husi nasaun né rasik.

Recursus humanus sai faktores prinsipal dezemvolvimentu nasaun ida nian. Realidade ida nébe mak hatudu katak Timor Leste seidauk iha kualidade ida diak atu hasoru era-globalizasaun. Tamba saida?...tamba globalizasaun sei halo ema lubun balu defisil atu hetan servisu iha sektores formal, tamba sei iha legitimasaun dokumentus, intermus kapasidade individu, kualifikasaun no eskperiensia atu tama ba iha kompetativo global.

Laos deit iha nivel edukasaun formal, maibe presija mos recursus humanus ida nébe iha experinsia no kualidade diak iha area seluk. Ho kondisaun ida hanesan né sai impaktu ba communidade sira iha nivel medium ba kraik atu hetan oportunidade hodi servisu iha sektores formal balun.

Kestaun ida atu hasoru globalizasaun maka kada individu tenki iha kapasidade liu hodi bele halo kompetativo iha regional no iha communidade internasional. Dalan ida maka hasa'e kualidade recursus humanus tenki-ser bazea ba valour existensia local hanesan hakerek nain temi iha leten.

Valour existensia local sai fundamentu internal ba lala'ok ekonomia nasional,  no sai mos hanesan árbitu ba prosesu desemvolvimentu nasional.
Maibe iha prosesu desemvolvimentu nasional, valour existensia local ninia kontribuisaun hanesan fungsaun ba dezemvolvimentu nasional minimu liu. Maibe hare husi aspektu normativu e politikamente fungsaun existensia local iha valour ida que bót tebes.

Impaktu atu hasa'e valour existensia local tamba faktores menus de recursus humanus atu hasa'e kualidade local ida nébe diak ho optimalidade.

Impaktu hirak né maka hamosu frakeza iha organizasaun no manajementu, frakeza iha struktura modalidade, frakeza iha utiliza opportunidade atu fihir didiak merkadoria, frakeza iha konhecimentu teknologia no frakeza mos atu utiliza didiak valour linha existensia local.

Hare didiak impaktu hirak iha leten, maka governo Timor Leste tenki buka meios ida diak atu bele tau matan ba valour existensia local nébe iha. Liu-liu iha aspektu implementasaun programa no iha mos kontrola ida diak maka bele atrai dezemvolvimentu ekonomia intern ba nasaun ida né bele la'o ho diak.

OBJECTIVO              

Tuir hakerek nain nia hanoin konaba tema eskrita ida né, maka;

1. Esklarese konaba recursus humanus Timor Leste nian agora.
2. Esplika valour existensia local liga ho kontekstu hasa'e kualidade recursus humanus.
3. Valour existensia local no kualidade recursus humanus iha era globalizasaun.
4. Elementu nebé kompetensia ba Implementasaun.

IDEAS

1. Kondisaun Recursus Humanus Timor Leste.

Recursus humanus sai papel ou save importante ida ba faktores desemvolvimentu ekonomia nasaun nian nomos ba kompetativo global.
Ho modelu globalizasaun nébe iha obriga atu iha efesiensia no karakteristiku kompetativo iha aspektu saida deit inklui mos kualidade de recursus humanus.

Atu hasoru era globalizasaun, depois de teknologia, iha recursus humanus ida ho kualidade a'as e forte sai mos faktores de determinante ba desemvolvimentu ekonomia nasaun nian e bele sai mos dalan ba kompetativo global.

Maibe presija hare recursus humanus ida ho skill mak bele augenta atu halo kompetativo iha era globalizasaun. Hare husi kualidade recursus humanus iha nasaun Timor Leste ita bele sukat liu husi nivel necesidade no rendimentu per-kapita/uma kain.

Faktores ida maka minimu kualidade husi trabalhadores sira tamba iha fasilidade husi governo maibe barak mak la utiliza ho didiak. E trabalhadores barak liu mak mai ho nivel edukasaun bazica.

Ho nivel edukasaun bazica ida hanesan né maka hamosu recrutamentu husi empreza sira fó salario ida minimun mos ba trabalhadores sira. Kondisaun ida nuné halo communidade barak mak servisu iha sektores informal hetan salario ida que ki'ik tebes.

Minimu kualidade recursus humanus bele hamosu kiak, sekarik kiak sai ona fenomena social no psikologiamente sai todan ida ba moris povu ninian tamba aumenta tan ho kondisaun folin sasan balun mak sae ba bebeik.

Ohin loron governo Timor Leste kria ona kondisaun ida dinamiko ba povu atu bele hetan asesu gratuitu ba edukasaun, saude, agrikultura nst. Maibe hasa'e kualidade recursus humanus sei defisil se-kuando laiha atendimentu ida diak husi governo, liu-liu instituisaun-instituisaun hirak nébe mak kompetensia. Ikus mai maka labele halo kompetativo ida diak hanesan ohin loron ita hotu senti.

2. Valour Existensia Local Liga ho Kontekstu hasa'e Kualidade Recursus Humanus.

Edukasaun sai hanesan pasu positivo ida atu kria recursus humanus nébe ho kualidade.  Maibe saida mak ohin loron akontese, iha kada instituisaun haruka fungsionario barak maka hasa'i mestradu atu aumenta teoria no kapasidade de servisu hodi servi direita iha ministerial balun ligadu entre governo ho communidade sira sai hanesan parseiro do desemvolvimentu. Maibe laiha klima rejultado ida diak ba interese commun necesidade povu ninian.

Valour existensia local hanesan hakerek nain temi iha leten, bele sai aritmatiku abút ida diak se-kuando iha transferensia edukasaun formal sira  hodi fó atendimentu de servisu liu husi, treinamentu ida diak ba cooperativas, forma grupo de trabalho iha area agricultura (agrobisnis no aglomerasi sira seluk),  haforsa empreza ki'ik no medium sira, valoriza regras atu defini lolos servisu governasaun local tenki kontinua no kontrola bebeik husi governo liu husi governasaun local.

Oinsa mak valour existensia local bele la'o?..iha ona existensia local barak mak hala'o ona husi communidade local sira iha kada municipio, iha grupo agricultura (agrobisnis no aglomerasaun seluk), negosiante, soru tais, home industria balun, empreza ki'ik no medium nst.

Governo buka atu kria kondisaun iha kada municipio ho dalan halibur grupo, negosiante no empreza ki'ik no medium sira fo atendimentu ida diak liu husi plano de asaun oinsa maka bele buka dalan atu iha modalidade ba existensia local sira atu hala'o aktividades sira nian.

Liu husi asaun hirak né bele hamosu ona recursus humanus ida ho kualidade no bele halo kompete liu husi aktividades dezemvolvimentu local no nasional e bele mos hasa'e kualidade kolektivo atu hetan asesu mos ba merkadoria global liu husi praktika de aktividades iha revitaliasaun recursus humanus.

3. Valour Existensia Local no Kualidade Recursus Humanus iha Era Globalizasaun.

Tempo oin mai liu husi investimentu nébe iha, investedores sira sei hili trabalhadores hirak nébe mak iha kualidade diak.
Governo tenki iha nafatin kontinuasaun ba plano desemvolvimentu nasional hodi bele prepara individu hirak nébe mak iha kualidade no regirozu tebes, atu bele utiliza didiak sira ninia kapasidade tuir kualidade recursus humanus ida nebe maka diak ba futuru bele liu husi edukasaun formal, non formal nomos informal sira seluk.

Maibe sai impaktu ba povu nébe mak laiha kbît atu prepara sira nia a'an rasik. Communidade hirak nébe mak laiha kbít tamba laiha modalidade  atu bele supporta sira. Maka presija instituisaun balun atu bele tulun sira hodi hasa'e kualidade moris sira nian. Atu bele supporta sira, maka liu husi hasa'e valour existensia local hodi hetan potensialidade recursus humanus ho kualidade ida diak liu husi habelar sektores dezemvolvimentu local.

Hasa'e valour existensia local sai vantagem bót ba communidade kbít laek sira atu bele hasoru era globalizasaun. Tamba liu husi existensia local bele hasa'e kualidade povu ninian tuir kompetensia no kreatividade nébe mak povu rasik iha.

Sekuando instituisaun governo nian balun iha hanoin atu habelar liu tan existensia local, maka povu no empreza sira rasik mak sei halibur hamutuk atu determina lala'ok desemvolvimentu ekonomia no social. Servisu governo ninian mak tenki halo plano, implementa programa, buka asesu ba existensia local sira no buka modalidade hodi kria servisu parceiro dezemvolvimentu ida kolektivo entre governo no existensia local sira.

Liu husi parceiro dezemvolvimentu entre parte rua governo no existensia local, maka sei hamosu mos kualidade recursus humanus ida diak ho kapasidade no efesiensia.

4. Elementu nebé kompetensia ba Implementasaun.

Problema minimu kualidade recursus humanus povu ninian, maka presija atu tau atensaun husi elementu hotu-hotu atu hola partisipasaun hodi bele resolve problema nébe mak iha.

Elementu hirak né mak hanesan;

A. Governo no instituisaun relevante.

Governo no ministerio relevante nébe mak foti desijaun presija hare valour existensia local sira atu bele tau matan nafatin hodi hasa'e kualidade recursus humanus ida diak. Governo presija halo kontrola, fó ajuda no   fó orientasaun liu husi ministerio relevante. E presija mos kria regras ou lei ida spesifiku atu bele regula lala'ok servisu existensia local sira nian tuir kontiudu politika dezemvolvimentu ekonomia nasaun nian.

B. Communidade.

Communidade mak iha kompetensia tomak atu halibur a'an hamutuk iha existensia local. Communidade rasik mak sei deside existensia local saida mak presija atu hala'o no prioridade saida mak atu sai modelo ba desemvolvimentu local hodi sai sasukat ba dezemvolvimentu ekonomia nasional.

Liu husi existensia local hirak né,  maka povu rasik sei iha kompetensia no kinerja ida kolektivo atu servisu  hamutuk hodi bele hasa'e kualidade recursus humanus ida diak bazea ba kompetensia no kinerja servisu povu nian rasik.

C. Sociadade Civil no Akademista.

Sociadade civil no akademista sira tenki iha hanoin mos atu fó kapasitasaun no treinamentu ba membro existensia local sira. Liu husi modelo atu halo mudansa no hasa'e kapasidade individu ka grupo locais sira hodi hetan valour existensia local ida ho kualidade.
Sociadade civil no akademista ninia papel maka sai hanesan fasilitator no fó treinamentu ba grupo locais sira  hodi bele iha konhecimentu ida diak atu hasa'e valour existensia local.

Iha mos konseptu balun mak presija atu defini didiak hodi bele hasa'e kualidade recursus humanus iha existensia local. Konseitu hirak né tenki komprehensivo atu bele hetan rejultado ida maximal; konseitu hirak né mak hanesan;

1.1  Governo sentral no local inclui mos sociadade civil sira tenki halo visita ba iha municipio hotu, buka atu hatene lolos no hola dadus konaba lala'ok existensia local sira hanesan cooperativas, grupo agricultoris,  empreza ki'ik no medium sira inclui mos grupo juventude, feto faluk sira, nst.

1.2  Liu husi hakbesik a'an ba iha stakeholder sira atu buka informasaun konaba valour existensia local sira nébe mak iha area local hirak né. Presija hatene didiak aspirasaun communidade iha area refere atu iha eguilibra ho programa governo ninian bazea ba plano de asaun no implementasaun tenki kondis  mos ho aspirasaun povu ninian tuir konsensus existensia local nébe iha.

1.4  Buka atu halo mos sosializasaun ba povu ou communidade sira konaba prioridade saida maka presija atu halo iha existensia local nia laran.

1.5  Halo diseminasaun ba programa, tuir programa nébe mak hari'i ona bazea ba akordu buka atu halo monitorizasaun, akompanha no kontrola nafatin durante programa né hala'o to hetan ninia rejultado.

1.6  Iha ona ninia rejultado tenki halo bazar, expo, konkurso, no tuir aktividades nébe relevantes atu iha kualidade, no bele hamosu recursus humanus ida diak ba sektores informal.

Ho lala'ok sira né hotu mak bele iha ona kompetativo iha nivel local, nasional e mos bele tahan atu hasoru merkado livre iha era globalizasaun nébe mak ita hasoru dadaun né.

KONKLUZAUN

Liu husi analiza nébe mak hakarek nain halo, bele foti konkluzaun katak atu hasa'e kualidade recursus humanus ida diak hodi hasoru era globalizasaun dalan ida efektivo liu mak tenki protege no halo promosaun valour existensia local.
 
Existensia local nébe iha bele dehan katak iha valour bót tebes atu tau atensaun. Tamba laiha desemvolvimentu nasional ida atu la'o ba oin se-kuando laiha baze konsensus dezemvolvimentu ekonomia local  ida forte.

Existensia local atu bele sai forte tenki iha kóperasaun entre governo, sosiadade civil, akademista no povu rasik maka tenki sai pro-aktivo atu hola parte iha dezemvolvimentu né rasik.

Implementasaun ba solusaun nébe iha tenki uja metode partisipativo, metode ida né hatudu partisipasaun communidade ninian tamba povu rasik mak senti katak atu hasa'e necesidade basico moris ninian tenki partisipa iha dezemvolvimentu.

Sentimentu hirak né tamba iha urgulho bót mai husi kompetensia stakeholer, governo, instituisaun-instituisaun no sociadade civil (NGO's) sira. Kompetensia hirak né bele akomodir necesidade povu ninian liu husi valour existensia local.

Hakarak ka lakohi valour existensia local sai peritus ida bót ba desemvolvimentu ekonomia nasaun nian. Sai mos hanesan pilar do dezemvolvimentu nasional atu hamosu kualidade-kualidade ekonom kompetativo ida diak iha sektores informal.

Valour existensia local sei fo vantagem positivo ida nébe signifikante tebes ba kualidade recursus humanus.
Ikus mai sei sai mos hananu ida furak liu husi partisipativo povu ninian comesa husi classe kbi'it laek, k'ik no medium sira hodi alçansa objektivo ida katak desemvolvimentu do povu local sai nudar parçerio do desemvolvimentu nasional iha nasaun Timor Leste.

LITERATURE

Hendrojogi. 2000. Nilai Ekonomi Lokal azas-azas teori dan praktek. Jakarta: PT RajaGrafindo Persada

Ismawan I. 2001. Sukses di era ekonomi liberal. Jakarta : Grasindo.

Martin Wolf, 2007. Globalisasi; jalan menuju kesejahteraan. Jakarta.

Marzali A. 2007. Antropologi & pembangunan Jakarta: Kencana.

Nasution Z. 2009. Komunikasi pembangunan: pengenalan teori dan penerapannya. Jakarta: Rajawali pers.

Nasdian FN.2006. Pengembangan masyarakat (community development).

Raymond A. Noe. 2008. HRM; Gaining a Competitive Advantage, Jagakarsa, Jakarta.

Soedjono I. 1996. Masyarakat di tengah arus liberalisasi ekonomi. Jakarta : Yayasan Formasi.

Sumarsono S. 2003. Ekonomi manajemen sumber daya manusia dan ketenagakerjaan. Yogyakarta : Graha Ilmu.

Wigna N, Saharuddin, Martua S, Ratri V.2009. Antropologi social (bahan ajaran untuk tingkat S1).


LACOMERA, 13 DE ABRIL DE 2017.

Minggu, 09 April 2017

GESTÃO DEZEMVOLVIMENTU LOCAL PRO-BISNIS

GESTÃO DEZEMVOLVIMENTU LOCAL PRO-BISNIS (EMPREZA)

Governo local no empreza mak  sai hanesan parseiru rua nébe iha relasaun fundamental ba mata dalan  dezemvolvimentu local. Governo local iha potensialidade iha parte ida, nomos iha derota non-pontensialidade iha parte seluk hanesan mos ho empreza sira hotu. Sinergi entre parseiru rua né buka meios ida atu halo planeamentu oinsa hodi desemvolve ekonomia local bele la'o tuir hanoin ida hanesan.

Governo local iha opportunidade atu halo regras balun, prepara fasilidade, hare mos opportunidade, presija hare no simu hanoin mos husi communidade sira hotu. Maibe governo local laiha konhecimentu ida diak konaba oinsa prosesu aktividades ekonomia nébe maka agora la'o dadaun e lala'ok prespektivu ba oin atu alçansa objectu fundamental ekonomia local.

Empreza sira iha kapasidade atu hatene konaba necesidade ema barak nian no iha mos inisiativa oi-oin atu kompleta necesidade sira né hotu. Aktividades empreza sira nian atu bele kompleta necesidade sira né tuir roda ekonomia nébe iha atu hetan lukru (osan) hodi bele selu kompesasaun ba trabalhadores sira, e mos bele hatama taxa ba kofre governo local.

Liu husi taxa sira nébe maka mai ou selu husi empreza sira, governo local iha oppotunidade atu hari'i kondisaun ekonomia local ida nébe kontinue. Maibe governo local mos presija atu hatene katak sistema gestão desemvolvimentu local sei fó benefisiu no sinal ida diak ba objectivo basica dezemvolvimentu ekonomia local.

Se-kuando desijaun konaba gestão dezemvolvimentu la tuir konseptu nébe lolos maka sei hamosu mos impaktu ba dezemvolvimentu ekonomia local tamba la'o ho ritmu ida neneik (stagnan).

Maka gestão desemvolvimentu local tenki iha potensialidade nebe diak hodi hasa'e no hamosu eksistensia bisnis nebe iha returno ba mudansa ekonomia local.

Prinsipiu gestão dezemvolvimentu local pro-bisnis maka hanesan;

A. Prepara Informasaun ba Empreza.

Governo local tenki-ser fó ou fahe informasaun ba egencia ekonom ou empreza sira iha area refere konaba bainhira, iha nebe, no investimentu saida maka kondis ou relasiona ho necesidade dezemvolvimentu agora no ba iha tempo oin mai.

Ho modelu ida hanesan né maka empreza sira bele hatene konaba lala'ok desijaun desemvolvimentu local tuir kontiudu hanoin nébe mak mai husi governo local. Ho modelu ida né mos bele uja sai analiza baziku hodi toma desijaun ba empreza local sira atu bele iha mudansa ba aktividades investimentu.

Governo local mos presija iha speritu ida diak atu loke a'an konaba desijaun desemvolvimentu tuir  informasaun nebe maka fo sai ba publicu e presija tuir hakarak nebe mak sai valour positivo ba interese dezemvolvimentu local ninian.

B. Desijaun tenki-ser Justo no Klaru

Iha impaktu ida konaba desijaun publico nebe sempre muda ba mai husi governo, maibe investidores ou empreza sira tuir ninia kontiudu presija atu hatene klaru konaba objectivu husi desijaun governo ninian.
Tamba strategia desemvolvimentu ekonomia local ida nebe diak tenki fo fiar ba empreza sira atu hala'o, ikus mai bele hetan lukro ba empreza ne'e rasik e  bele hatama mos kofre ba governo local. Iha mos hanoin ida katak, desijaun konkretu husi governo presija respeitu no fo mos dalan ba empreza locais sira maibe tenki iha mos sistema kontrola husi governo local.

Kondisaun ida ne'e obriga atu iha komunikasaun entre instituisaun-instituisaun sira nebe iha relasaun ba mudansa ekonomia local. Ho modelu ida nebe hakerek nain temi maka bele hatene lolos servisu saida mak hala'o ona, no saida mak buka atu hala'o entre instituisaun ida no instituisaun sira seluk, para atu labele iha servisu ida hanesan (double, doupla).

Empreza sira nia kontiudu maka hakarak atu hatene lolos desijaun konaba ritmu tempo. Tamba muda desijaun ba mai sei halakon konfiansa ou fiar husi empreza ba governu local tuir seriu nebe maka empreza rasik buka atu hala'o tuir fiksu atendimentu ida diak ba dezemvolvimentu ekonomia local.

Ohin loron Empreza locais no nasionais barak maka ladun hetan atendimentu ida diak e regirozu husi governo. Tamba liu husi analiza fatuk mutin balun hamate suvervivensia empreza locais no nasionais sira. Tamba analiza barak fora liu husi aktus ou lala'ok, tamba-sa maka tenki iha empreza e  empreza mos tenki eziste. Tamba-sa mak hakerek nain tenki halo preguntas nune?.....tamba mosu hanoin barak dehan, Empreza Timor Oan servisu ladun iha kualidade, balun osan laiha, manajementu ladiak, hetan projeitu pasiar mak barak liu, hola feto rua to tolu nst.

Analiza balun ne'e lo'os, maibe intermus individual do empreza maibe aktus balun maka laiha korelasaun inter-instituisaun atu hare didiak se-karik empreza balun nakar oinsa mak bele fo nafatin projeitu? E tamba-sa mos balun hetan kartaun mean (black list) mos sei hetan nafatin projeitu?. Ikus liu maka governo seiduk tau atensaun ida didiak atu bele haburas no dezemvolve empreza sira hotu, no empreza local no nasional balun mos hatudu ona sinal positivu ba ekonomia iha rai laran.

Resposta hirak ne mak presija iha intensaun husi governo atu hare didiak kestaun hirak ne'e liu-liu iha aktividades atu desemvolve ekonomia local.
Iha parte seluk mos empreza sira sempre buka studa hahalok foti desijaun nebe mai husi governo, tamba tenki sai mitra servisu hamutuk hodi fo benefisiu ba povu liu husi fiar mak sei sai parseiru do dezemvolvimentu.

C. Dúdu Sektores Servi no Comerçio

Sektores ekonomia nebe maka iha mudansa lalais maka sektor comerçio ki'ik no servedores. Sektores ida ne'e barak liu maka mosu iha cidade/vila laran hare ba spasu nivel populasaun.
Se-kuando populasaun i'toan maka sektores comerçio mos ladun la'o, sektores ida né bele la'o maibe aspektu fán sasan maka ho kuantidade ki'ik ou itoan.
Se-kuando populasaun barak, maka sei hamosu mos interaksaun aktividades entre communidade hodi bele dúdu mos sektores comerçio iha area local.

Iha dalan balun maka sai pasu positivo ba governo local tenki kria fatin ida justu ba vendedores hodi loke bisnis, tamba bele mos ajuda governo atu hamenus desemprego.

Lala'ok ida né sekarik implementa ona programa Desentralizasaun laos Dekonsentralizasaun nébe maka hala'o dadaun iha governo local. Tamba sei aplika mos taxa ba vendedores sira liu husi governo local sekarik aplika ona programa Desentralizasaun.

Iha tempo oin mai vendedores sira selu ona taxa ba governo local, maka sei mosu stimulasaun bisnis no rotasaun ekonomia ida lalais e sei hamosu mos investimentu ida que bo'ot mos. Tamba kria ona sentral fatin barak ba vendedores sira hodi fán sasan ho dalan efesien no kontroladu e ikus mai sei dáda mos investimentu ekonomia local sira sei la'o ba tempo naruk.

Campo de trabalho barak liu maka hamosu husi bisnis ki'ik (small businness) no bisnis klaran sira (middle businness), maibe bisnis ki'ik sira balun mos la'o ladun stabil tamba bazea ba modalidade no merkadoria. Mesmo hare husi oklu universal iha diferensia ho bisnis skalaun bo'ot sira.

Maibe bisnis ki'ik sira força liu atu hasoru sinal krize ekonomia, ho hanoin ida né maka governo local presija tau atensaun no haforsa konjuntura ekonomia ida nebe maka laiha impaktu no bele hatama lukro ou taxa ba governo local.

D. Hasa'e Kompetativo Empreza Local.

Governo local tenki iha strategia kualidade do dezemvolvimentu ekonomia local ida diak atu prepara empreza sira hodi hasoru kondisaun ekonomia global. Tamba desde uluk iha ona tratadu konaba AFTA, APEC no seluk tan maibe Timor Leste sai amateur ba tratadu hirak né. Kondisaun ida maka hatudu lala'ok ekspansionista emprezariu mai husi nasaun barak tama iha Timor Leste.

Hakarak ka lakohi, bele ou labele merkado livre mak sai ona autodeterminasaun e sai mos ultimu desijaun ba populasaun nebe moris iha area locais.

Servisu nébe mak tenki hala'o husi governasaun local sira maka buka atu prepara empreza locais sira. Tamba empreza internasionais sira prepara no preparadu antes ona. Governo tenki iha informasaun no konsidera katak informasaun hirak ható ba Empreza locais sira sai ejijensia atu hatene konsekuensia direita ba empreza sira hodi hasoru kompetativo liu husi merkado livre.

Ohin loron, empreza local no nasionais sira sei husu ba manager supermerkado sira atu fó fatin hodi fán ita nia produsaun.
Maibe ba oin, labele iha toleransia ba produsaun local atu fán ho folin baratu, la'os atu dehan kualidade la diak no tenki iha distribuisaun ida maka'as.

Governo local no empreza sira buka atu hasa'e mekanismo kualidade produsaun maka hamosu ona kompetativo ekonomia  né rasik.

Halo mudansa produsaun nebe sucssesu tenki bazea ba orientasaun merkado, signifika katak governo local tenki-ser dúdu empreza locais sira atu hasa'e efesiensia tekniku no ekonomiamente.
Governo local mos tenki buka atu hatene konaba lei do comerçio internasionais atu aplika no hala'o hodi bele dúdu empreza locais sira sai jogu ida forte iha merkado livre iha ambiente local, nasional nomos internasional.

E. Haforsa Skalaun Aktividades Ekonomia.

Hamosu stimulasaun aktividades ekonomia ida direita sai hanesan base ekonomia. Tamba né governo local tenki iha antisipasaun ba areas hirak nebé maka sai central do ekonomia. Area hirak nebe mak sai fatin strategia no hatudu sinal positivo bele dehan aglomerasaun, mak hanesan; produsaun agricultura, hortikultura, pesças, claster industria nst. Area protejidu hirak ne'e sai valour ekonomia ba governo local, maibe tenki iha kontekstu relasaun servisu hamutuk ho empreza local no communidade sira.

Potensialidade recursus naturais hirak nébe seidauk explora mos sei sai valour ekonomia ba governo local, presija dadus kongkreta atu iha akumulasaun recursus humanus inklui empreza sira atu halo mudansa ba aktividades ekonomia mak hanesan, hari'i terminal agribisnis, kursus konaba bisnis, promosaun nst.

Halo mudansa ba area-area strategia hirak nébe hanesan hakerek nain temi tenki presija mos skill, halo mudansa ba bisnis sira, no haforça communidade liu husi edukasaun civika ekonomia.

LACOMERA, 9 de Abril de 2017

Sabtu, 08 April 2017

PRINSIPIU BASICA DEZEMVOLVIMENTU EKONOMIA LOCAL

PRINSIPIU BASICA DEZEMVOLVIMENTU EKONOMIA LOCAL

Koalia konaba dezemvolvimentu ekonomia local sempre iha diferensia konaba lala'ok ekonomia entre municipiu ida ho municipiu seluk iha nasaun ida nia laran. Tamba plano konaba  dezemvolvimentu ekonomia iha kada municipio basicamente sempre hala'o liu husi programa dezemvolvimentu local.

Primeiru tenki hatene konaba karakteristika ekonomia, social no fisiku iha municipio ida-idak inclui interaksaun entre municipio ida ho municipiu sira seluk. Ho lala'ok no modelu ida hanesan né mak bele signifika katak, laiha strategia dezemvolvimentu ekonomia local ida mak tenki-ser aplika hanesan entre municipio ida ho municipio sira seluk.

Iha okajiaun seluk mos bele dehan katak, tuir plano strategia  desemvolvimentu ekonomia local mesmo iha tempo klaran ( middle term) no tempo naruk (long term), presija hare no kompriende didiak mos konaba teoria no modelu mudansa ekonomia iha kada area (municipio). Tamba saida? Tamba iha faktores ida mak sai kuantidade objectu ba plano dezemvolvimentu ekonomia local. Iha hanoin nébe forte mai husi governo sentral atu bele aplika ba iha governasaun local maibe tenki hari'i fundamentu ekonomia base ida ho strategia nébe bazea ba plano dezemvolvimentu nasional. Maibe ita sei hetan failansu itoan tamba desemvolvimentu local sei dependenti hela ba governo sentral.

Mesmo naran mak governo local (kria ona Municipio), maibe sai hanesan responsavel ba administrativo deit, la'os para atu foti desijaun (identiku ida né naran----- DEKONSENTRALIZASAUN e la'os------DESENTRALIZASAUN). Se-kuando poder entrega tomak maka naran DESENTRALIZASAUN katak poder tomak sei entrega ba iha governo local. Se-karik poder tomak entrega ona ba iha governo local,  maka dezemvolvimentu ekonomia local sei la'o ho diak tuir plano husi kada municipio e mos tenki bazea ba recursus humanus no recursus naturais nébe iha.

Dezemvolvimentu ekonomia ida nébe maka atu hala'o? Dezemvolvimentu ekonomia ida liu husi retribuisaun selu taxa no tenki halo investimentu hodi bele hasa'e rendimentu ekonomia povu ninian. Investimentu ida oinsa?. Investimentu ida konaba foti desijaun atu hare liu ba potensialidade recursus humanus e mos potensialidade ida atu haforsa recursus naturais iha sektores agricultura. Exemplo: Bele fo dalan ba empreza sira hodi bele fihir necesidade nébe diak hodi aumenta produsaun no bele mos halo eksportasaun liu husi recursus oi-oin iha kada municipio.

Ho lala'ok aumenta eksistensia politika liu husi efesiensia modelu servisu iha parte dezemvolvimentu ekonomia sai dalan alternativo ida diak ba governasaun local. Maibe tenki defini atu labele hasa'e taxa no retribuisaun ida que bo'ot ba empreza locais no nasionais sira, para modallidade ba dezemvolvimentu ekonomia local bele la'o diak e kontinua nafatin.
Iha parte seluk mos dezemvolvimentu ekonomia local presija fo solusaun ba tempo klaran nomos ba tempo naruk tuir isue-isue ekonomia local nébe hasoru, no tenki presija mos halo koreksaun ba desijaun nébe sala ou lalós. Dezemvolvimentu ekonomia local sai korenti universal ba desemvolvimentu nasional, tamba iha prinsipiu basica ba mudansa ekonomia local ida nébe presija atu hatene no tenki hare, mak hanesan;

KONHESE DIDIÁK EKONOMIA IHA KADA MUNICIPIO

Isue prinsipal iha dezemvolvimentu ekonomia local maka presija atu hatene no tenki konhese mak hanesan tuir mai né;

1.Mudansa Populasaun no Urbanizasaun

Populasaun ida nébe aumenta tinan ba tinan sai mos faktores ba desemvolvimentu ekonomia local, tamba bele hamosu mudansa iha area local nébe moris ho vida agrikultur sai agropolitan no ikus mai bele mos sai cidade ida nébe que bót.
Mudansa populasaun mosu sai barak tamba mai husi prosesu urbanizasaun, mudansa ida né la'o tamba kondisaun natureza maka hamosu faktores prinsipal relasiona ho ekonomia iha area nébe presija necesidade ba sasan no atu servi.

Populasaun ida nébe aumenta tenki presija ai-han, material, uma ou halo renovasaun ba uma, sasan uma laran no sasan produsaun seluk tan. Komesa husi né maka aktividades ekonomia komesa la'o avansa.
Koalia konaba urbanisazasaun, urbanizasaun hala'o husi ema hirak nébe maka sei Joven komesa husi idade 17 - 35 anos, sai ba buka servisu iha industria ou empreza nébe dók husi fatin sira hela ba.

Deslokasaun husi Aldeia ba cidade sai ona trend husi tempo ba tempo tamba hetan informasaun liu husi radio, televisaun, journal nomos liu husi media sira seluk tan. Iha indikasaun seluk mos katak faktores edukasaun mos sai relasaun ba mudansa populasaun ida né. Hare liu husi oklu universal katak aumenta nivel edukasaun maka deslokasaun populasaun mos sei  aumenta ba bebeik. Kondisaun ida né tamba iha modernizasaun ba sektores telekomunikasaun, komputador, no aktividades high tech seluk tan halo ema hetan asesu hodi sai ba area ou fatin sira seluk.

Urbanizasaun ba Joven sira ita hare hanesan author nébe sai inspirasaun atu hetan necesidade ekonomia, maibe sai impaktu ba area ou municipio sira hotu tamba governo local, empreza locais, nasionais no internasionais sira barak mak seidauk kria campo de trabalho no kria servisu ba ema barak iha kada municipio, se-kuando kria ona mak sei la hamosu tan deslokasaun ema ba fatin sira seluk.

2. Sektores Agrikultura

Iha area no fatin hotu-hotu populasaun sempre hala'o aktividades desemvolvimentu, maibe iha area balun maka dezemvolvimentu la'o iha fatin no balun para totalmente, no area hirak né bele identifika katak sai clase segundo (2) ba aktividades ekonomia.
Maibe iha modelu seluk atu aplika liu husi dalan kria sektores agrobisnis no buka ajuda atu fo tulun hodi halo promosaun agroindustria iha area refere. Iha mos modelu seluk bele aplika husi governo local, kria programa servisu hamutuk liu husi ema hirak nébe maka nain ba rai atu fó empresta rai nébe iha hodi utiliza ba hala'o agrikultura. Tamba iha rai communidade nian barak mak abandonadu tmb laiha kbi'it atu hala'o aktividades agrikultura. Liu husi rai hirak nébe mamuk no laiha produsaun ikus mai bele fó benefisiu no hamosu campo de trabalho ba populasaun hotu-hotu liu-liu iha Sucos no Aldeias sira.

Programa servisu hamutuk atu bele minimiza modalidade de servisu, hanenus risku produsaun, no fó valour ba agrikultoris sira atu hetan ai-han ba moris lor-loron, bele fán ba iha merkadoria rai laran, no bele mos halo eksportasaun ba rai liur.
Faktores nébe sai prioridade dezemvolvimentu ekonomia bele mai husi rai laran e bele mos mai husi nasaun ou rai seluk. Tamba globalizasaun sai hanesan faktores ida bele hamate aktividades ekonomia iha rai laran. Exemplo; ekonomia povu nian atu bele existe ba oin maka targetu merkadoria agrikultoris sira presija halo diversifikasaun hodi bele hetan produsaun agrikola ida nébe diak e mai rasik husi agrikultur local sira.

Strategia nèbe tenki atu fó konhecimentu ba agricultura sira mak oinsa prosesu produsaun hala'o tó buka konsumedores iha merkadoria laos iha merkado ki'ik sira deit maibe bele fán mos iha supermerkado.
Ohin loron iha mos kompetativo  ho sasan produtu importasaun sira nébe tama ho folin baratu, maibe ejijensia  diak liu ba agrikultor sira maka hamosu komoditas nébe spesifiku iha kada municipio sai valour fán nébe bót e depois halo luan merkadoria iha rai laran nomos bele halo eksportasaun.

3.Sektores Turismo

Turismo mos fó prioridade ida nébe diak ba kada municipio. Industria turismo ida né bele hatama rendimentu bót ba ekonomia local.
Iha nasaun Timor Leste industria turismo hare husi aspektu 3 (tolu), mak hanesan;

a. Tasi
b. Ekologia
c. Cultura

Area tasi nébe mós sai paisagem nébe kapás e furak ba turistiku sira hanesan area Jaco no area tasi ibun sira seluk iha timor laran tomak (presija survey analizitiku). Area hirak né sai fatin atu dáda turistiku strangeiro nomos nasional atu ba iha fatin refere. Fatin hirak né sai hanesan fatin rekreasi tamba area tasi ibun sai hanesan area comersial differensia ho area turismo sira seluk, komforme husi ninia karakteristiku. Hanesan recursus ida nébe naton, maibe buat ida maka presija atu hatene katak area tasi ibun tenki sai asset ekonomia ba ema hirak nébe mak hela iha area refere.

Turismo ekologia focus liu ba utiliza ambiente. Area turismo ekologia sai area ida nébe luan ho habitat ida nébe original bele sai fundasaun ba turismo ekologia. Kondisaun ida nè sai uniku atu atrai turista ekologia ho meios bele  halo fatin liu husi aktividades oi-oin hanesan; uja kuda, surfing, fatin descansa, kail, sae foho nst.

Ikus maka industria turismo kultura sai hanesan segmentasaun husi karakteristiku suco ou cidade nébe ki'ik, monumentu, uma lisan, fatuk lulik nst. Sai hanesan elementu nébe maka bele atu atrai turista sira. Maibe aktividades turistiku ida né lao tuir tempo komforme husi pamfletu ou informasaun turistiku ninian maka fo sai husi kada municipio hodi bele atrai turistiku sira. Tamba ekonomia local tuir lolos tenki basea ba sektores balun ho modelu karakteristiku ekonomia nébe presija atu iha kontinuasaun, hodi bele loke campo de trabalho e bele mos kria stabilidade ekonomia ba area refere tuir plano dezemvolvimentu nasional.

4. Sektores Kualidade Ambiente

Presepsaun ba kada municipio, iha kualidade moris nébe diak sai pasu positivo ba empreza sira atu halo investimentu. Se-kuando Investimentu nébe hala'o ona husi governo local nébe hasa'e kualidade moris communidade ninian presija atu haburas mos kompetativo ekonomia local. Se-karik communidade hakarak atu hetan modalidade hodi halo investasi, maka governo local mos tenki prepara atu buka dalan ba lala'ok vida ekonomia communidade ninian atu hari'i ekonomia baze ida que forte.

Presija mos atu hadia area historical tamba ho tau matan ba area historia hirak né sai mos rendimentu ba aspektu ekonomia local hodi bele fó ajuda ba aumenta orsamentu local rasik no ajuda mos comercio kik sira. No iha fatin seluk area turistiku mos bele hamosu trabalhadores hirak nebe signifikante tebes. Aktividades hirak né fo kontribuisaun ba kualidade moris communidade ninian atu hetan rendimentu ba nia moris. Ho tau matan ba sasan historical hanesan mos fó protesaun ba identidade cultural no fó benefisiu mos ba populasaun sira nébe hela iha area refere. Tamba Investor no developer sira hare liu husi kualidade no karakteristika husi areas, ida maka kuando iha ona protesaun ambiente historical hirak né.

Depois de asset no cultura, tenki presija mos fasilidade hanesan transportasaun publico, strada, portu, electricidade, sistema irigasaun, saneamentu, fatin lixu, fasilidade scola, Jardim no fasilidade seluk tan maka iha relasaun ho aktividades ekonomia povu nian lor-loron.

e. Relasaun Ambiente ho Aglomerasaun

Kestaun ambiente sai efisiensia ba lala'ok ema nian, sasan nomos oinsa atu servi, sai komponentu dezemvolvimentu ekonomio ida sustentavel. Iha suco balun mos tenki presija asesu transporte nébe bele ba mai. Tenki presija mos strada publico nébe diak atu iha asesu entre area ida ho area sira seluk (suco ho cidade).

Tamba mudansa dezemvolvimentu ekonomia ida nébe saudavel tenki presija mos halo kompetativo iha merkadoria local atu hetan sustentabilidade ba regiaun dezemvolvimentu nasional. Atu bele alçansa objectivo ida né, maka area hirak nebé potensial tenki-ser halo promosaun ba dezemvolvimentu ekonomia local iha kada municipio ida-idak. Prioridade primeiru maka halo identifikasaun ba area hirak nébe maka hatudu sinal aglomerasi ho aktividades tuir instituisaun nébe maka governo local rasik hari'i ona. Bele mos iha area balun produktivo sai faktores determinante tamba bele ajuda mos ho fasilidade transporte no strada nébe diak hodi bele asesu. Buat hotu komforme ba transportasaun, fasilidade kompletu, supporta moral no iha mos oppotunidade ba aprende kursus no edukasaun balun hodi alçansa objectivo dezemvolvimentu local sai pluralismo ba dezemvolvimentu ekonomia nasional.

Lacomera, 8 de Abril de 2017.

Jumat, 07 April 2017

PILAR GESTÃO DEZEMVOLVIMENTU NASIONAL



PILAR GESTAUN DEZEMVOLVIMENTU NASIONAL

Liu husi Opiniaun iha group ida nebe'e maka loke iha Facebooker konaba Pilar Gestaun Dezemvolvimentu Nasional bele hare liu husi aspektu politika, social, cultural no ekonomia. Tamba hakerek nain hare no halo analiza nebe'e profundo katak Pilaria Gestaun Dezemvolvimentu Nasional sai aspektu prinsipal ba lala'ok Governo ida iha nasaun nia laran. Pilaria ida ne'e sai rajaun fundamental ba Governo ninian e sai mos hanesan mata dalan ba lala'ok Governasaun Local iha prinsipiu Desentralizasaun.

Pilaria 4 (hat) ne'e maka sai pion prinsipal ba faktores determinante dezemvolvimentu nasional atu hasa'e moris diak povu ninian. Pilaria 4 (hat) ne'e hare liu husi aspektu :

1. Recursus Humanus.
2. Desijaun.
3. Sistema.
4. Investimentu.

Basea ba pilaria hirak nebe'e mensiona iha leten, hakerek nain sei halo analiza ida komprehensivo tuir aspektu ida-idak.

1. RECURSUS HUMANUS.

Perguntas tamba-sa maka tenki recursus humanus ?....... Tamba ita koalia konaba recursus humanus basicamente ita koalia konaba ema e ema maka tenki sai AUTHOR ba desemvolvimentu.
Recursus Humanus ida oinsa maka tenki-ser presija?.....recursus humanus ida nebe'e maka iha moral diak (good morality), iha kapasidade liderança  (leadership), kapasidade manajerial (managerial skill), no kapasidade tekniku (technical skill). Ba kargo sevia sira hanesan linha struktural Ministru/a mai to'o iha Administrador do Posto presija iha kualifikasaun tuir nivel posisaun no fungsionalidade.
Moral ida oinsa??.

Moral nebe diak sai pontudevista primeiru. Tamba sekuando laiha moral nebe'e que diak maka desijaun, sistema, programa no aktividades hirak nebe iha ona planu sei la hala'o ho diak. Liu husi hahalok moral hatudu ona iha paradigma balun maka ita hare husi lalao'k pessoal ema ida-idak ninian liu husi nia servisu rasik. Paradoks lala'ok hirak ne'e, tamba minimu konsiensa moral atu toma responsabilidade hodi foti desijaun servisu ba povu no ba iha nasaun ida ne'e.
Moral ida nebe'e diak sei hamosu Governo ida nebe'e forte no mos hadok a'an husi KKN (Korupsaun, Kolusaun no Nepotismo) la'os ba interese privadu ou grupo balun nian.

Ohin loron ita presija buka atu uja sistema 3G (Good Government Governance), maibe iha mentalidade pessoal Governantes balun ladun fo signal positivo ba servisu atu servi nudar parseiro do povu no parseiro do desemvolvimentu. Mesmo uja prisipiu-prisipiu transparensia no akuntabilidade  sekuando la ajuda liderança nebe ho moral, ikus mai buat hotu sei lao ho ritmu no sai imagem la diak ba povu nia moris. Tamba kestaun ida ne'e, maka desde inisiu ou primeiru atu simu tomada ba posisaun ruma presija prepara pessoal ida-idak tenki  basea ba aspektu moral. Inklui mos aspektu hahalok, atu hatudu ninia kapabilidade atu servi ba ninia ema sira.

Moral ida nebe'e diak mos seidauk to'o, e tenki presija mos eguilibra ho kompetensia. Kompetensia iha area  liderança, manajerial no tekniku.
Atu atrai kompetensia nebe iha, sei la sês husi sistema fungsionariamente. Iha modelu Manajementu Recursus Humanus spesifico ba kompetensia inklui mos kompensasaun presija atu fo atensaun mos. Iha sorin seluk mos tenki presija mudansa paradigma, maka hanesan liu husi mentalidade lederança nebe atu sai servedor ba povu. Inklui kultura de servisu nebe'e pro-aktivo atu bele resolve problema hirak nebe mak povu hasoru ou infrenta.

2. DESIJAUN

Tuir hakerek nain nia hanoin iha konseptu desijaun oi-oin hare liu ba stakholder (Nivel governo to'o baze) liu-liu hare ba ejijensia povu ninian. Formalidade, desijaun hirak ne'e akumula iha lei Gevernasaun Local ou Governo Local.
Elementu hotu-hotu basea ba konseptu desemvolvimentu (kontinue no lolos), konseptu manajementu (efektivo no efisien), konseptu investasi (akomodir) no konseptu desijaun seluk tan.
Konseptu ida ne'e tuir Konstituisaun RDTL capitulo 1, Artigo 5 alinea 1, 2 no 3.  Koalia konaba Desentralizasaun, liu-liu voka ba Plano Desemvolvimentu Nasional ba to'o tinan 2030.

Indikadores atu hetan suksesu ba desemvolvimentu iha kada Municipio,  Governo mos presija atinji necesidadi basica povu ninian, maka hanesan Ai-han (agricultura), Uma, saude, edukasaun nst. Depois de indikadores hirak ne'e, liderança nasional no local sira mos tenki-ser hare problema ho komprehensif no integrativo, labele hare sektoral no parsialidade ou benefisia deit ba nia a'an iha tempo badak nia laran (tinan 5).

Keta  Halo Sai Liderança La-Hatene Atu Halo Saida? Se-kuando mosu hanesan ne'e governo sei la la'o tuir nia dalan. Ikus Mai Povu Mak Sei Simu Konsekuensia.

3. SISTEMA

Ninia kontiudu artikulasaun katak Governo tenki lao tuir sistema nebe iha, laos hare ba figura maibe hare ba fungsaun hanesan liderança atu asegura no desemvolve sistema governasaun ida nebe sai forte.
Iha sistema balun nebe maka governo bele la'o ho diak, mak hanesan; sistema planeamentu, plano dezemvolvimentu, sistema alokasaun orsamentu, sistema fungsionario, sistema alokasaun asset, sistema foti desijaun, sistema selesaun no hili kandidatura, sistema no standarizasaun atu servi, no sistema kontrola.

Sistema hirak nebe'e temi iha leten, bele hala'o manual ou bele mos uja basica informasaun teknologia. Se-kuando uja basica informasaun teknologia, maka sei la iha obstaklus ba plano dezemvolvimentu nasional tmb buat hotu sei la'o ho efisiensi no efektivo. Dalan hodi uja sistema hirak ne'e maka bele hamosu mudansa 3G (Good Government Governance), ikus mai maka sei mosu mos Governo ida transparensia no akuntabel.

4. INVESTIMENTU

Laos dalan ida fasil ba Governo Timor Leste atu utiliza riku soi mina no gas mai husi OJE. Tamba-sa??....bele dehan katak, maioria orsamentu 1.7 billaun uja 1/3 ba selu operasaun do governo e barak liu 2/3 maka aloka ba dezemvolvimentu nasional (tuir total orsamentu mai kada ministerial).

Tuir orsamentu nebe'e maka aloka  ho milliaun dollar para atu hari'i infrastruktura; hanesan electrisidade, strada, aeroportu, portu, telecomunikasaun, hospital, hotel nst.  Maibe iha okajiaun seluk infrastruktura mos vas-parte ba kada municipio atu iha mudansa. Exemplo....seluk maka presija halo optimalidade ba recursus naturais nebe potensial mesmo la'os ho osan nebe itoan, maibe iha meios balun bele utiliza hodi labele dependenti deit ba orsamentu mai husi OJE.

Ho lala'ok ida dependenti ba orsamentu (OJE), maka hakarak ka lakohi governo tenki buka dalan atu halibur investidores sira iha rai laran (nasional) no husi rai liur (internasional) hodi bele investe ba dezemvolvimentu nasional (iha central to'o baze). Maibe....Governo, povu no elementu sociedade civil hotu maka tenki hari'i klima ida kondusivo atu bele atrai investidores sira mai investe iha ita nia rain.
Tuir lolos ne'e iha stakeholder balun maka presija ita hotu atu hatene se-kuando ita koalia konaba investimentu; stakeholder maka Investor, Governo, Communidade, no Ambiente.

A. Investor
Investor ninia lakuna ou intensaun katak, osan nebe maka halo investimentu atu bele hetan profit nebe'e diak, fasil atu hetan asesu no iha attendimentu segurança hodi hala'o  investimentu.

B. Governo
Governo hakarak atu rendimentu nasional no local tenki sa"e.

C. Communidade
Communidade hakarak bele iha necesidade moris nebe diak e bele loke campo de trabalho.

D. Ambiente
Ambiente presija fo atensaun didiak, la'os dehan kontenti demais ho investimentu nebe iha, maibe  ba tempo naruk bele mos sai polemika tamba hetan stragus liu husi investimentu ne'e rasik.

Tamba ida ne'e mak tenki-ser iha desijaun no mdelu investimentu ida nebe equilibru atu bele iha balansu ba interese ema hotu nian liu-liu ba povu no ba nasaun.

Lacomera 7 de Abril 2017.


Kamis, 02 Maret 2017

INSTRUMENTU MONITORIZASAUN NO EVALUASAUN

ARTIKULASAUN MONITORIZASAUN; aktividades projeitu nebe halo hodi identifika feedback konstan ba iha progresu liu husi projeitu nebe’e relevanti, inklui mos problemas nebe’e hasoru no efisiensi husi implementasaun projeitu ne’e rasik. (Hewitt,1986). Depois de ida ne’e monitorizasaun mos hanesan prosesu kontinuasaun nebe’e hala’o hodi rekolha informasaun konaba saida maka planea ona iha projeitu, inklui iha laran maka indikadores-indikadores ou faktores-faktores eksternal no efek husi implementasaun projeitu ne’e rasik positivo ka ou negativo. Monitorizasaun ninia kontiudu atu fo’o valour oinsa maka input husi projeitu bele hala’o no bele hetan output ida nebe’e ita determina.

ARTIKULASAUN EVALUASAUN; prosesu valour konaba objectivo ida nebe’e hatudu direitamente atu hasa’e kualidade kinerja liu husi programa ou aktividades.
Basicamente evaluasaun fo’o vantagem atu elabora projeitu sira nebe’e la’o diak liu tan iha tempo oin mai. Iha vantagem ba evaluasaun ne’e rasik atu identifika desvantagem husi projeitu hirak ne’e, ho ida ne’e maka impaktu negativo bele halo redusaun ou bele mos halakon (Hewitt,1986). Laiha sistema evaluasaun ida efektivo ba kada projeitu bele mos hamosu impaktu negativo tamba labele hetan returno ou rejultado balun diak tuir ita nia hakarak (Hewitt,1986).

Tamba ne’e maka Monitoring no evaluasaun sai hanesan prosesu ida kontinue inklui hola ou foti dadus, prosesu no hili informasaun konaba implementasaun projeitu, progressu nebe hetan husi projeitu to’o iha impaktu no efek husi projeitu ne’e rasik (Ojha, 1998).
Differensia basica entre monitorizasaun no evaluasaun hare liu husi substansial aktividades. Bele hare liu husi tabela tuir mai ne’e :

Tabela 1 Differensia Monitorizasaun ho Evaluasaun

Monitorizasaun
Evaluasaun

*   Aktividades internal projeitu nebe buka atu hatene konaba variabel  projeitu, mak hanesan:
o  Recursus husi projeitu (osan, material, staff) uja tuir orsamentu no orario nebe aseitado?
o  Rejultado output tuir tempo nebe determina - cost-effective.
o  Projeito ne’e lao ho efesien?

*   Aktividades durante hala’o projeitu ex post nebe hare maka:
o Projeito nebe hala’o lori impaktu (impact) ou rejultado (outcome)
o  Efektividade orsamentu (cost-effectiveness) tuir projeito nebe hala’o sei iha karik alternativo ou modelu seluk?

*   Monitorizasaun kinerja
o Relasaun ho input no output
*   Monitorizasaun prosesu
o   Sistema delivery projeito


*   Evaluasaun impaktu;
o Impaktu projeitu ba targetu populasaun
*   Analiza efektividade orsamentu
o Halo diferensia orsamentu ho alternativa  seluk




Aktividades Monitorizasaun no Evaluasaun tenki hala’o tuir prinsipiu balun hanesan tuir mai ne’e;

1)      Tuir standarizasaun nebe presija atu hatene hamutuk, katak aktividades Monitorizasaun no Evaluasaun tenki-ser standar buka atu hatene konaba sucssesu ou insucsseso indikadores, sala ou lolos tuir dalan nebe’e maka determina ona. Tamba ida ne’e presija atu hatene uluk indikadoes hirak ne’e molok atu fo sai ba orgaun ou instituisaun nebe kompetenti.
2)      Nakloke, katak aktividades Monitorizasaun no Evaluasaun laos deit ba ema nebe’e maka halo Monitorizasaun no Evaluasaun, maibe mos ba orgaun ou instituisaun nebe’e maka halo monitor no evaluasaun ba aktividades ne’e rasik. Bele mos ba orgaun ou instituisaun sira seluk maibe presija tuir standarizasaun no indikadores Monitorizasaun no Evaluasaun atu hotu-hotu bele hatene.
3)      Justo, katak hala’o ho standarizasaun tuir indikadores aktividades Monitorizasaun no Evaluasaun tenki hanesan entre area no entre nivel. Uja material nebe’e lolos ou hanesan iha area ida labele dehan sala iha area seluk, maibe sekarik iha tamba faktores kondisaun natureza.
4)      Orientasaun ba Solusaun, katak aktividades Monitorizasaun no Evaluasaun presija esplika ninia rejultado atu bele hetan solusaun ba problema nebe mosu ou akontese, tamba ida ne’e sai orientasaun ba hasa’e kinerja servisu.
5)      Partisipativo, resumo standarizasaun tuir indikadores aktividades Monitorizasaun no Evaluasaun presija inklui mos orgaun ou instituisaun kompetenti nebe’e monitor no evalua hela hodi buka solusaun hodi rekomenda sai agenda hamutuk.  
6)      Nivel, katak aktividades Monitorizasaun no Evaluasaun hala’o tuir ninia nivel ou posizaun ema nian rasik. Exemplo Program Manager halo Monitor ou Evaluasi ba Chefe Unit Implementasaun no Manager Distrito. Manager Distrito halo Monitor ou Evaluasi ba Specialis no Specialis halo Monitor ou Evaluasi ba Fasilitator hotu-hotu. Manager Distrito sei halo Monitor ou Evaluasi ba Adm. Assistant no Adm. Assistant sei halo Monitor ou Evaluasi staff hotu-hotu nst. Ida ne’e sistema Monitorizasaun no Evaluasaun Struktural nune’e mos presija hala’o Monitor ou Evaluasaun Fungsional.

Tuir livru Ojha (1998) redasaun II kapitulo 4 hateten katak iha Elemen 5 (lima) konaba  Monitorizasaun no Evaluasaun nebe’e diak, maka hanesan;

1)      Iha objectivo nebe’e lolos no iha mos indikadores nebe lolos.
2)      Indikadores-indikadores hirak ne;e hanesan Input, Prosesu, Output no Impaktu.
3)      Iha teknico hola ou foti dadus no manajementu dadus nebe’e lolos no iha justifikasaun.
4)      Objectivo atu prepara sistema institusional no desemvolve kapasidade.
5)      Hatama Monitorizasaun no Evaluasaun ba iha manajementu projeitu.

Iha ninia prosesu, Monitorizasaun no Evaluasaun basicamente presija perguntas 3 (tolu) basica atu halo plano ba sistema Monitorizasaun no Evaluasaun nebe’e diak no bele iha implementasaun. Maka hanesan perguntas tuir mai ne’e;

1)      What, Saida maka atu monitor no evaluasi
2)      How, Oinsa metode no instrumentu nebe’e uja atu halibur informasaun no atu desemvolve indikador.
3)      Who, Se mak atu halo aktividades Monitorizasaun no Evaluasaun, mesmo internal ou eksternal, instituisaun nebe’e akumula nst.

Iha manjemen Desemvolvimentu, Monitorizasaun no Evaluasaun sai etapa ikus, tamba sei hala’o uluk maka Planeamentu, Budget, no Implementasaun. Kategoria ida ne’e hare liu husi objectivo Monitorizasaun no Evaluasaun ne’e rasik, tamba nia objectivo atu hare (feedback) konaba oinsa aktividades nebe maka hala’o ona.

 Prepara Indikator Kinerja

Dalan ida atu hala’o Monitorizasaun no Evaluasaun  maka prepara indikator kinerja. Indikator kinerja sai indikasaun ida atu uja ba termos kuantitativo ou kualitativo, ho indikasaun nebe’e iha maka objectivo ne’e presija hetan aseita no promulga. Indikator kuantitativo uja atu koko buat nebe’e maka (measurable) no objektif. Indikator kuantitativo sempre hare konaba valour absolute (total), prosentagem, rasio no hirarkia.

Konaba indikator kualitativo sai hanesan subyektivo tamba hare  liu ba lala’ok, hahalok, no sentimentu kada individu. Atu hetan dadus indikator kualitativo hala’o liu husi interview nebe’e struktural iha communidade. Indikator kinerja mos sai orientasaun (guideline) atu bele hetan objectivo, visaun, misaun iha organizasaun. Indikator kinerja bele aplika ba :
a)      Input;
b)      Output;
c)      Outcome;
d)     Benefit;
e)      Impaktu.

Tuir mai atu esplika konaba indikator ida-idak mak hanesan tuir mai ne’e;

a. Indikator Input

Utiliza ba hala’o aktividades Monitorizasaun no Evaluasaun konaba expend/Gastu, exemplo osan mai husi OJE, Swasta, no communidade), supporta hanoin (Specialista, hanoin husi communidade), supporta desijaun (central no local). Standarizasaun ida ne’e uja atu monitor total recursus nebe atu uja implementasaun, presija kuidado no distribuisaun produto, aktividades no servi.

b. Indikator Output

Buat nebe’e maka hetan direitamente husi aktividades konaba fisico no non-fisico, exemplo plano, desijaun, programa, sosializasaun. Indikator Output sai hanesan baze atu hare konaba mudansa aktividades, se-kuando targetu kinerja iha definisaun nebe’e diak no bele sukat.   Tamba ida ne’e, indikator output tenki hanesan ho fungsaun unit organizasaun atu monitoriza prosentagem nebe’e hetan ou aproxima. Exemplo total ema nebe hala’o treinamentu, total prosesu dokumentus no total karta authorizasaun nebe maka hasai.

c. Indikator Outcome

Outcome fo hanoin konaba prosentagem nebe’e hetan no rejultado ida nebe bo’ot husi  aktividades hotu-hotu. Indikator ida ne’e atu bele hatene ninia rejultado nebe’e maka fo’o benefisiu liu ba orgaun, instituisaun no ba communidade. Exemplo total rejultado husi aktividades, total ema nebe komprende atu halo pratika iha treinamentu, fo sai ou voka konaba buat nebe’e positivo.

d. Indikator Benefit

Indikator benefisiu ninia objectivo hatudu konaba buat nebe maka presija atu hetan sekuando ninia impaktu lao ho fungsional no optimal. Liu-liu hare ba tempo klaran no tempo naruk oin mai. Exemplo hasa’e aktividades ekonomia, hatun prosentagem kriminaliras nst.

e. Indikator Impaktu

Indikator ida ne’e hatudu impaktu husi rejultado mai husi aktividades, ninia konsekuensia hasoru iha tempo klaran no iha tempo naruk liu husi akrividades sira nebe’e maka hala’o ona. Exemplo hamenus kiak no hamenus mortalidade.

Instrumentu Monitorizasaun no Evaluasaun

 Instrumentu Monitorizasaun no Evaluasaun iha oin 3 (tolu), dadus, metode foti/rekolha  dadus, dadus nia fukun. Nune’e mos presija esplika itoan konaba teknico nebe uja atu halo analiza konaba dadus kuantitativo (statistika) nomos kualitativo. Indikator = SMART
ü  Specific; objectivo spesifiku analiza konaba buat nebe’e mak ita hakarak.
ü  Measurable; objectivo tenki splika iha indikator nebe’e mak ita sukat
ü  Attainable; objectivo tenki succesu ho kondisaun recursus no potensi nebe’e iha.
ü  Relevant; objectivo tenki relevansia ho informasaun no dadus nebe’e iha.


Prosesu foti/rekolha dadus no informasaun ba aktividades Monitorizasaun no Evaluasaun mai husi metode balun, mak hanesan (Hewitt, 1986):

1. Survei

Metodologia ida ne’e uja material survey maka hanesan fahe kuesioner ba partisipantes ou responden sai hanesan sampel, iha kontens informasaun maka hanesan;
 informasaun konaba kateristika sosial ekonomia partisipantes.
 informasi konaba oinsa partisipantes bele partisipa iha survey ida ne’e.
 opiniaun partisipantes konaba problema ida nebe maka mosu dadaun.
 buka atu hatene kondisaun problemas ida nebe mosu iha durante hala’o survey ida ne’e.

2. Observasi Direita

Iha aspektu ba problemas nebe direita durante halo observasaun ida ne’e la presija atu  buka hatene konaba problema nebe maka mai husi responden, exemplo;
 total communidade nebe maka partisipa iha komunitas grupo servisu.
 partisipasaun iha encontru, prosesu foti desijaun no nivel partisipasaun grupo.
 indikator mudansa kondisaun ekonomia communidade (ex. Kualitas hela fatin, total uma     nebe maka iha, kareta no motorizada nst).

3. Dadus sekunder

Barak liu maka analizator iha dokumentos nebe skrita no statistika. Validasaun dadus tenki halo ho uja dadus nia fukun sekunder maibe bele sai mos informasaun nebe maka ladun akurasi no ladun kompletu ou bias.

4. Metode ethonografika

Teknika ida que universal maka observador halo observasi ba partisipantes konaba hela fatin, soe tempo barak iha communidade ou iha grupo nia let. Objectivo maka atu hare konaba hahalok natural membro grupo ninian no oinsa maka sira halo interaksaun ho sentimentu tuir sira nia hahalok. Metode seluk maka studa intensivo konaba ema ou familia balun hodi hato’o deskripsaun monografia (Oscar Lewis "Children of Sanchez" adalah klasik).

LITERATURA
Bartow, CJ. 2000. Social Impact Assessment: An Introduction. New York : Oxford University Press Inc.
Michael Bamberger. 1986. Monitoring and Evaluating Urban Development Programs.
World Bank, Washington Lartz, Anderson T. 1995. Guidelines for Preparing Urban Plans. Chicago: American Planning Association Ojha, Durga. 1998.
Impact Monitoring Approaches and Indicators. GTZ: Escborn Panduan ANSSP Volume 6- GTZ Capacity Development Workshop: Strategies and Practices Toward a More Enabling Business and Investment Climate“ on May 23, 2006. Solihin, Dadang. 2008.
Teknik Penyusunan Indikator Kinerja Pembangunan. Bintek Perencanaan Penganggaran dan Monev Pembangunan Ikatan Widyaiswara Indonesia. Disampaikan di Hotel Grand Cempaka-Jakarta, 19 November 2008 World Bank. 2004. Monitoring and Evaluation: Some Tools Methods and Approaches. The World Bank,Wahington

Wong, Cecilia. 2005. Indicators for Urban and Regional Planning. London : Routledge