Kamis, 02 Maret 2017

INSTRUMENTU MONITORIZASAUN NO EVALUASAUN

ARTIKULASAUN MONITORIZASAUN; aktividades projeitu nebe halo hodi identifika feedback konstan ba iha progresu liu husi projeitu nebe’e relevanti, inklui mos problemas nebe’e hasoru no efisiensi husi implementasaun projeitu ne’e rasik. (Hewitt,1986). Depois de ida ne’e monitorizasaun mos hanesan prosesu kontinuasaun nebe’e hala’o hodi rekolha informasaun konaba saida maka planea ona iha projeitu, inklui iha laran maka indikadores-indikadores ou faktores-faktores eksternal no efek husi implementasaun projeitu ne’e rasik positivo ka ou negativo. Monitorizasaun ninia kontiudu atu fo’o valour oinsa maka input husi projeitu bele hala’o no bele hetan output ida nebe’e ita determina.

ARTIKULASAUN EVALUASAUN; prosesu valour konaba objectivo ida nebe’e hatudu direitamente atu hasa’e kualidade kinerja liu husi programa ou aktividades.
Basicamente evaluasaun fo’o vantagem atu elabora projeitu sira nebe’e la’o diak liu tan iha tempo oin mai. Iha vantagem ba evaluasaun ne’e rasik atu identifika desvantagem husi projeitu hirak ne’e, ho ida ne’e maka impaktu negativo bele halo redusaun ou bele mos halakon (Hewitt,1986). Laiha sistema evaluasaun ida efektivo ba kada projeitu bele mos hamosu impaktu negativo tamba labele hetan returno ou rejultado balun diak tuir ita nia hakarak (Hewitt,1986).

Tamba ne’e maka Monitoring no evaluasaun sai hanesan prosesu ida kontinue inklui hola ou foti dadus, prosesu no hili informasaun konaba implementasaun projeitu, progressu nebe hetan husi projeitu to’o iha impaktu no efek husi projeitu ne’e rasik (Ojha, 1998).
Differensia basica entre monitorizasaun no evaluasaun hare liu husi substansial aktividades. Bele hare liu husi tabela tuir mai ne’e :

Tabela 1 Differensia Monitorizasaun ho Evaluasaun

Monitorizasaun
Evaluasaun

*   Aktividades internal projeitu nebe buka atu hatene konaba variabel  projeitu, mak hanesan:
o  Recursus husi projeitu (osan, material, staff) uja tuir orsamentu no orario nebe aseitado?
o  Rejultado output tuir tempo nebe determina - cost-effective.
o  Projeito ne’e lao ho efesien?

*   Aktividades durante hala’o projeitu ex post nebe hare maka:
o Projeito nebe hala’o lori impaktu (impact) ou rejultado (outcome)
o  Efektividade orsamentu (cost-effectiveness) tuir projeito nebe hala’o sei iha karik alternativo ou modelu seluk?

*   Monitorizasaun kinerja
o Relasaun ho input no output
*   Monitorizasaun prosesu
o   Sistema delivery projeito


*   Evaluasaun impaktu;
o Impaktu projeitu ba targetu populasaun
*   Analiza efektividade orsamentu
o Halo diferensia orsamentu ho alternativa  seluk




Aktividades Monitorizasaun no Evaluasaun tenki hala’o tuir prinsipiu balun hanesan tuir mai ne’e;

1)      Tuir standarizasaun nebe presija atu hatene hamutuk, katak aktividades Monitorizasaun no Evaluasaun tenki-ser standar buka atu hatene konaba sucssesu ou insucsseso indikadores, sala ou lolos tuir dalan nebe’e maka determina ona. Tamba ida ne’e presija atu hatene uluk indikadoes hirak ne’e molok atu fo sai ba orgaun ou instituisaun nebe kompetenti.
2)      Nakloke, katak aktividades Monitorizasaun no Evaluasaun laos deit ba ema nebe’e maka halo Monitorizasaun no Evaluasaun, maibe mos ba orgaun ou instituisaun nebe’e maka halo monitor no evaluasaun ba aktividades ne’e rasik. Bele mos ba orgaun ou instituisaun sira seluk maibe presija tuir standarizasaun no indikadores Monitorizasaun no Evaluasaun atu hotu-hotu bele hatene.
3)      Justo, katak hala’o ho standarizasaun tuir indikadores aktividades Monitorizasaun no Evaluasaun tenki hanesan entre area no entre nivel. Uja material nebe’e lolos ou hanesan iha area ida labele dehan sala iha area seluk, maibe sekarik iha tamba faktores kondisaun natureza.
4)      Orientasaun ba Solusaun, katak aktividades Monitorizasaun no Evaluasaun presija esplika ninia rejultado atu bele hetan solusaun ba problema nebe mosu ou akontese, tamba ida ne’e sai orientasaun ba hasa’e kinerja servisu.
5)      Partisipativo, resumo standarizasaun tuir indikadores aktividades Monitorizasaun no Evaluasaun presija inklui mos orgaun ou instituisaun kompetenti nebe’e monitor no evalua hela hodi buka solusaun hodi rekomenda sai agenda hamutuk.  
6)      Nivel, katak aktividades Monitorizasaun no Evaluasaun hala’o tuir ninia nivel ou posizaun ema nian rasik. Exemplo Program Manager halo Monitor ou Evaluasi ba Chefe Unit Implementasaun no Manager Distrito. Manager Distrito halo Monitor ou Evaluasi ba Specialis no Specialis halo Monitor ou Evaluasi ba Fasilitator hotu-hotu. Manager Distrito sei halo Monitor ou Evaluasi ba Adm. Assistant no Adm. Assistant sei halo Monitor ou Evaluasi staff hotu-hotu nst. Ida ne’e sistema Monitorizasaun no Evaluasaun Struktural nune’e mos presija hala’o Monitor ou Evaluasaun Fungsional.

Tuir livru Ojha (1998) redasaun II kapitulo 4 hateten katak iha Elemen 5 (lima) konaba  Monitorizasaun no Evaluasaun nebe’e diak, maka hanesan;

1)      Iha objectivo nebe’e lolos no iha mos indikadores nebe lolos.
2)      Indikadores-indikadores hirak ne;e hanesan Input, Prosesu, Output no Impaktu.
3)      Iha teknico hola ou foti dadus no manajementu dadus nebe’e lolos no iha justifikasaun.
4)      Objectivo atu prepara sistema institusional no desemvolve kapasidade.
5)      Hatama Monitorizasaun no Evaluasaun ba iha manajementu projeitu.

Iha ninia prosesu, Monitorizasaun no Evaluasaun basicamente presija perguntas 3 (tolu) basica atu halo plano ba sistema Monitorizasaun no Evaluasaun nebe’e diak no bele iha implementasaun. Maka hanesan perguntas tuir mai ne’e;

1)      What, Saida maka atu monitor no evaluasi
2)      How, Oinsa metode no instrumentu nebe’e uja atu halibur informasaun no atu desemvolve indikador.
3)      Who, Se mak atu halo aktividades Monitorizasaun no Evaluasaun, mesmo internal ou eksternal, instituisaun nebe’e akumula nst.

Iha manjemen Desemvolvimentu, Monitorizasaun no Evaluasaun sai etapa ikus, tamba sei hala’o uluk maka Planeamentu, Budget, no Implementasaun. Kategoria ida ne’e hare liu husi objectivo Monitorizasaun no Evaluasaun ne’e rasik, tamba nia objectivo atu hare (feedback) konaba oinsa aktividades nebe maka hala’o ona.

 Prepara Indikator Kinerja

Dalan ida atu hala’o Monitorizasaun no Evaluasaun  maka prepara indikator kinerja. Indikator kinerja sai indikasaun ida atu uja ba termos kuantitativo ou kualitativo, ho indikasaun nebe’e iha maka objectivo ne’e presija hetan aseita no promulga. Indikator kuantitativo uja atu koko buat nebe’e maka (measurable) no objektif. Indikator kuantitativo sempre hare konaba valour absolute (total), prosentagem, rasio no hirarkia.

Konaba indikator kualitativo sai hanesan subyektivo tamba hare  liu ba lala’ok, hahalok, no sentimentu kada individu. Atu hetan dadus indikator kualitativo hala’o liu husi interview nebe’e struktural iha communidade. Indikator kinerja mos sai orientasaun (guideline) atu bele hetan objectivo, visaun, misaun iha organizasaun. Indikator kinerja bele aplika ba :
a)      Input;
b)      Output;
c)      Outcome;
d)     Benefit;
e)      Impaktu.

Tuir mai atu esplika konaba indikator ida-idak mak hanesan tuir mai ne’e;

a. Indikator Input

Utiliza ba hala’o aktividades Monitorizasaun no Evaluasaun konaba expend/Gastu, exemplo osan mai husi OJE, Swasta, no communidade), supporta hanoin (Specialista, hanoin husi communidade), supporta desijaun (central no local). Standarizasaun ida ne’e uja atu monitor total recursus nebe atu uja implementasaun, presija kuidado no distribuisaun produto, aktividades no servi.

b. Indikator Output

Buat nebe’e maka hetan direitamente husi aktividades konaba fisico no non-fisico, exemplo plano, desijaun, programa, sosializasaun. Indikator Output sai hanesan baze atu hare konaba mudansa aktividades, se-kuando targetu kinerja iha definisaun nebe’e diak no bele sukat.   Tamba ida ne’e, indikator output tenki hanesan ho fungsaun unit organizasaun atu monitoriza prosentagem nebe’e hetan ou aproxima. Exemplo total ema nebe hala’o treinamentu, total prosesu dokumentus no total karta authorizasaun nebe maka hasai.

c. Indikator Outcome

Outcome fo hanoin konaba prosentagem nebe’e hetan no rejultado ida nebe bo’ot husi  aktividades hotu-hotu. Indikator ida ne’e atu bele hatene ninia rejultado nebe’e maka fo’o benefisiu liu ba orgaun, instituisaun no ba communidade. Exemplo total rejultado husi aktividades, total ema nebe komprende atu halo pratika iha treinamentu, fo sai ou voka konaba buat nebe’e positivo.

d. Indikator Benefit

Indikator benefisiu ninia objectivo hatudu konaba buat nebe maka presija atu hetan sekuando ninia impaktu lao ho fungsional no optimal. Liu-liu hare ba tempo klaran no tempo naruk oin mai. Exemplo hasa’e aktividades ekonomia, hatun prosentagem kriminaliras nst.

e. Indikator Impaktu

Indikator ida ne’e hatudu impaktu husi rejultado mai husi aktividades, ninia konsekuensia hasoru iha tempo klaran no iha tempo naruk liu husi akrividades sira nebe’e maka hala’o ona. Exemplo hamenus kiak no hamenus mortalidade.

Instrumentu Monitorizasaun no Evaluasaun

 Instrumentu Monitorizasaun no Evaluasaun iha oin 3 (tolu), dadus, metode foti/rekolha  dadus, dadus nia fukun. Nune’e mos presija esplika itoan konaba teknico nebe uja atu halo analiza konaba dadus kuantitativo (statistika) nomos kualitativo. Indikator = SMART
ü  Specific; objectivo spesifiku analiza konaba buat nebe’e mak ita hakarak.
ü  Measurable; objectivo tenki splika iha indikator nebe’e mak ita sukat
ü  Attainable; objectivo tenki succesu ho kondisaun recursus no potensi nebe’e iha.
ü  Relevant; objectivo tenki relevansia ho informasaun no dadus nebe’e iha.


Prosesu foti/rekolha dadus no informasaun ba aktividades Monitorizasaun no Evaluasaun mai husi metode balun, mak hanesan (Hewitt, 1986):

1. Survei

Metodologia ida ne’e uja material survey maka hanesan fahe kuesioner ba partisipantes ou responden sai hanesan sampel, iha kontens informasaun maka hanesan;
 informasaun konaba kateristika sosial ekonomia partisipantes.
 informasi konaba oinsa partisipantes bele partisipa iha survey ida ne’e.
 opiniaun partisipantes konaba problema ida nebe maka mosu dadaun.
 buka atu hatene kondisaun problemas ida nebe mosu iha durante hala’o survey ida ne’e.

2. Observasi Direita

Iha aspektu ba problemas nebe direita durante halo observasaun ida ne’e la presija atu  buka hatene konaba problema nebe maka mai husi responden, exemplo;
 total communidade nebe maka partisipa iha komunitas grupo servisu.
 partisipasaun iha encontru, prosesu foti desijaun no nivel partisipasaun grupo.
 indikator mudansa kondisaun ekonomia communidade (ex. Kualitas hela fatin, total uma     nebe maka iha, kareta no motorizada nst).

3. Dadus sekunder

Barak liu maka analizator iha dokumentos nebe skrita no statistika. Validasaun dadus tenki halo ho uja dadus nia fukun sekunder maibe bele sai mos informasaun nebe maka ladun akurasi no ladun kompletu ou bias.

4. Metode ethonografika

Teknika ida que universal maka observador halo observasi ba partisipantes konaba hela fatin, soe tempo barak iha communidade ou iha grupo nia let. Objectivo maka atu hare konaba hahalok natural membro grupo ninian no oinsa maka sira halo interaksaun ho sentimentu tuir sira nia hahalok. Metode seluk maka studa intensivo konaba ema ou familia balun hodi hato’o deskripsaun monografia (Oscar Lewis "Children of Sanchez" adalah klasik).

LITERATURA
Bartow, CJ. 2000. Social Impact Assessment: An Introduction. New York : Oxford University Press Inc.
Michael Bamberger. 1986. Monitoring and Evaluating Urban Development Programs.
World Bank, Washington Lartz, Anderson T. 1995. Guidelines for Preparing Urban Plans. Chicago: American Planning Association Ojha, Durga. 1998.
Impact Monitoring Approaches and Indicators. GTZ: Escborn Panduan ANSSP Volume 6- GTZ Capacity Development Workshop: Strategies and Practices Toward a More Enabling Business and Investment Climate“ on May 23, 2006. Solihin, Dadang. 2008.
Teknik Penyusunan Indikator Kinerja Pembangunan. Bintek Perencanaan Penganggaran dan Monev Pembangunan Ikatan Widyaiswara Indonesia. Disampaikan di Hotel Grand Cempaka-Jakarta, 19 November 2008 World Bank. 2004. Monitoring and Evaluation: Some Tools Methods and Approaches. The World Bank,Wahington

Wong, Cecilia. 2005. Indicators for Urban and Regional Planning. London : Routledge

Rabu, 01 Maret 2017

MUDANSA EKONOMIA POVU TIMOR LESTE NIAN LIU HUSI DESEMVOLVIMENTU LOCAL

MUDANSA EKONOMIA POVU TIMOR LESTE NIAN LIU HUSI DESEMVOLVIMENTU LOCAL

INTRODUSAUN

Desemvolvimentu nasional sai nudar mata dalan ba ita atu desemvolve tuir kualidade recursus humanus nebe’e maka nasaun Timor Leste nian iha hodi hamrik no defini aspektu desemvolvimentu nasional hodi la’o ba oin. Tamba nasaun ida nebe atu sai forte presija recursus humanus ida nebe’e ho kualidade no basicamente ho ekonomia ida nebe mos forte. Iha mos aspektu seluk katak, nasaun atu bele sai forte presija mos mudansa pro-aktivo, produktividade, no efisiensa povu ninian hodi sai dinamika nasaun nian nebe’e iha benefisiu ba kontinuasaun desemvolvimentu nasional.

Atu bele alcansa objectivo iha prosesu desemvolvimentu nasional, presija iha efisiensia no efectividade husi povu liu husi desemvovimentu local. Tamba desemvolvimentu local maka sai paçu importantes ba aktividades desemvolvimentu sektoral no regional nebe’e hala’o husi governo local no hetan partisipasaun liu husi comunidade ninian iha municipio ida-idak.
Desemvolvimento locais sai savi no parte importante atu hasa’e no haburas potensi-potensi local ho optimalidade, kongkreta, dinamiko, equelibra no responsabilidade. Nune’e mos desemvolvimento local iha ninia konseito atu desenvolve no halo mudansa entre Municipio, Posto Administrativo, Suco, Aldeia nomos iha sektores hotu-hotu.

Se-kuando ita hare didiak faktores desemvolvimentu ida agora hala’o dadaun ne’e ladun equelibra tamba laiha kreatividades no produtivo husi communidade, se-karik ita hakarak equelibra maka partisipasaun povu ninian sai prioridade primeiro iha parte desemvolvimentu. Maibe iha mos failansu husi governo tamba hamosu desijaun konaba desemvolvimentu local la-kondis ho sektores-sektores nebe’e maka produtivo hodi fo’o lalais rejultado ekonomia nebe efisiensia a’as.

STRATEGIA DESEMVOLVIMENTO LOCAL

Municipio, Posto Administrativo, Suco to’o aldeia sai prioridades atu hamenus kiak, se-kuando iha desijaun no responsabilidade nebe’e bo’ot fo’o ona ba governo local. Mais ita presija hare partisipasaun, efisiensi, no produktividade povu ninian hodi sai mata dalan ba etapa desemvolvimentu. Tamba atu bele iha efektividades hodi hala’o programa desemvolvimentu tenki-ser presija prisipiu 5 (lima) maka hanesan;
  1. Prinsipiu targeting (targeting mechanism), tenki-ser focus ba grupo communidade, aktividades ekonomia ba area nebe’e presija.
  2. Prinsipiu atendimentu (delivering mechanism), lalais, kontinuasaun, tuir orario atu aktividades desemvolvimentu labele la’o tarde.
  3. Prinsipiu utiliza (receiving mechanism), communidade local tenki prepara a’an atu simu no uja sasan hirak nebe maka tuir necesidade ida-idak nian.
  4. Prinsipiu Ajuda (revolving mechanism), desemvolvimentu tenki buka atu fo’o atendimentu ou ajuda ba grupo liu-liu povu nebe’e kiak hodi hasa’e no aumenta rendimentu nebe’e ho kontinuidade, maibe ho modalidade basica (injeksion laos infus).
  5. Prinsipiu monitorizasaun no evaluasaun (monitoring & evaluasaun mechanism), maka sai savi ba kontinuasaun programa iha governo local nia laran, hanesan halo kontrolu ba orsamentu, sasan no ekipamentus. Mesmo ki’ik ou itoan presija halo evaluasaun hodi bele sai diak iha tempo oin mai nomos presija monitorizasaun ba programa nebe mak presija atu tau matan ho modalidade kontinuasaun ba programas.


Kompriende lolos konaba kondisaun hanesan iha leten, maka desijaun nebe’e foti ba governo local atu hasa’e aktividades ekonomia povu ninian hanesan orsamentu, sasan no ekipamentus presija liu kriteria hanesan tuir mai;

1. Tenki to’o targetu communidade, fatin no aktividades ekonomia.
2. Bele hamosu no haburas ekonomia povu ninian.
3. Ninia rejultado bele senti rasik husi communidade,
4. Ninia rejultado mos bele kuidado no presija iha kontinuasaun.
5. Ho rejultado nebe iha bele hamosu no bele senti husi communidade iha Munisipio to’o Aldeia            hirak ne’e rasik.

Desemvolvimentu bele sai problema atu hamosu kiak no mukit tamba laiha stagnasaun e equelibra liu husi programa governasaun local se-kuando partisipasaun communidade ninian pasivo.
Iha faktus balun hatudu katak, iha Municipio, Posto administrativo, Suco ho Aldeia balun menus liu potensi recursus naturais nomos recursus humanus balun ladun produktivo ida ne’e hatudu momos katak sai impaktu ba desemvolvimentu. 
Problemas hirak ne’e sai dadus prioridade e presija atu tau atensaun ba plano desemvolvimentu local. Iha differensia talves presija atu hare mos dinamika ema nebe kiak ho balun iha sasan no osan, ou bele dehan mos katak hirak nebe senti ona rejultado husi desemvolvimentu ho sira nebe maka seidauk senti.

Diferensia hirak ne’e so bele atu fo’o atensaun ou hamenus, maka governo sai hanesan fontes prinsipal hodi foti desijaun atu bele iha equelibra ba kondisaun moris hanesan buat rua nebe’e temi iha leten. Tamba konfiansa povu ninian ba iha desemvolvimentu local sai servisu bo’ot ho modalidade ida nebe equelibra tuir moris povu ninian, tamba basicamente mudansa ekonomia nia abut maka mudansa ekonomia povu ninian.

Koalia konaba ekonomia povu ninian ho predikate nebe ladun favorese iha prosesu desemvolvimentu, tamba ida ne’e presija hetan antusiusmo no atensaun nebe’e bo’ot husi Governo. Iha okajiaun ida ne’e bele dehan katak defende ekonomia povu ninian tenki-ser ho real no honestu. Fo atensaun ba kontekstu ida ne’e tenki uja metode socio ekonomia ho nivel cultural communidade sai hanesan ekonomia povu ninian liu husi edukasaun, skill, experiensia, habelar sistema manajementu, no melhora prinsipiu pro-aktivo atu desemvolve sai basic ekonomia povu ninian.      

SOLUSAUN;
  1. Atu bele atinji hegemonia politika local maka presija programa nebe’e maka kondis ho area   recursus humanus no recursus naturais ho implikasaun hare liu ba programa sektoral no regional nebe’e focus liu ba Suco ho Aldeia tenki lao ho efektivo sei fo vantagem atu hamenus kiak.
  2. Presija implementa programa hirak nebe efectivo, maka prepara orsamentu sai hanesan modalidade bisnis ba communidade hodi utiliza tuir necesidade no kompetensia ida-idak nian.
  3. Halo kontrolu, monitorizasaun no evaluasaun konaba ajudos hirak nebe maka aloka liu husi       governasaun local.
  4. Presija mos desemvolvimentu moral liu husi sentimentu, obidiensia, responsabilidade, servisu   hamutuk, no fiar a’an liu-liu mai husi communidade.
  5. Orgaun governasaun local buka atu servisu, servi, tau esperansa nomos presija hatene konaba   problema desemvolvimentu locais, ikus mai bele fo atendimentu no hakoak ema hotu tuir         sentimentu hirak nebe’e maka mai rasik husi communidade


Dalan ida ne’e maka sai objectu husi Desentralizasaun hodi fo desijaun tomak ba governo local tamba orgaun locais maka besik liu ho communidade no fo opportunidade ba povu atu deside no determina rasik nia moris.
  
MATA DALAN BA GOVERNO LOCAL;

Iha hanoin Basico,
  • Sai hanesan orgaun ida nebe’e maka iha nasionalidade atu hamenus kiak.
  • Halo strategia konaba desemvolvimentu ida nebe equilibra.
  • Halo mudansa ekonomia povu ninian liu husi orsamentu local liu-liu fo atendimentu ba communidade iha area rurais.

Iha mos okajiaun seluk maka hanesan;
  • Loke isolasaun desemvolvimentu ba area rurais liu husi mudansa ekonomia, hasa’e rendimentu no mobilidade populasaun.
  • Hasa’e saude povu ninian konaba be’e mos ho sanitasaun
  • Hasa’e kapasidade povu ninian liu husi alokasaun orsamentu ba dalan, ponte, strada, kanalizasaun be’e mos nst.

      Iha plano ba desemvolvimentu communitaria tenki-ser hala’o duni liu husi communidade ne’e rasik e presija mos orgaun ida bele hanaran ORGAUN MANAJEMENTU COMMUNIDADE (OMC). Ninia fungsaun maka prepara fungsionario tekniko nebe’e ajuda communidade liu husi planeamentu no implementasaun. Ho modelu ida maka ohin loron programa PNDS komesa hala’o ona iha municipio hotu-hotu maibe seidauk maximal tamba progresu servisu balun ho rejultado diak no balun la’o ladun diak. Tamba-sa mak mosu kondisaun servisu ida diskontroladu iha kada governasaun local?? Iha aspektu balun maka presija atu hare maka:
  1. Programa PNDS iha planu alokasaun orsamentu barak maka la atinji servisu fisico ho didiak tamba plano hotu mai husi communidade maibe orgaun local laiha meios ida diak liu-liu husi parte teknico sira buka atu valoriza servisu atu lao ho didiak.
  2. Presija halo kontrola ba servisu hodi hare ninia realibilidade.
  3. Buka atu hatene konaba progresu servisu iha Municipio to’o Aldeia tuir necesidade communidade nian liu husi plano no strategia nebe hala’o husi governo local.
  4. Hare no halo audit nebe ho parsialidade hodi jere orsamentu tuir ninia dalan.
  5. Buka atu hatene liu-liu sa prioridade maka communidade sira presija laos buka atu hetan aprovasaun ba programa. Tamba iha aktividades balun maka ladun kondis ho kondisaun nebe maka communidade infrenta.
  6. Presija iha kontinuasaun kontrolu ba kada programa sai input ba programa sira tuir mai nebe’e atu hala’o iha Municipio, Posto Administrativo, Suco ka iha Aldeia sira seluk.
  7. Tenki aprejenta dadus kongkreta refere ba programa hirak nebe’e maka hala’o ona iha communidade nia let atu sai mata dalan ba programa sira seluk tuir mai.    


Basea ba point hirak nebe’e esklarese iha leten, maka iha parte desemvolvimentu local tenki presija duni preparasaun teknico no manajementu iha sorin hodi fo ajuda ba communidade sira atu plano no implementasaun programa lao ho diak no kondis mos ho necesidade basico. Ho modelu ida hanesan iha leten maka communidade senti katak  desemvolvimentu bele fo rejultado ida diak nomos bele kuidado ho didiak to programa ne’e remata. 

KONKLUZAUN

Sai hanesan konkluzaun, hau bele foti ninia kontiudu katak plano desemvolvimentu nebe’e hala’o agora dadaun sai hanesan opportunidade nebe real husi orgaun governo local. Tamba desemvolvimentu nasional nia lala’ok maka atu responde konaba kondisaun povu ninian nebe lolos no hanesan. Hasa’e kondisaun povu ninian iha implikasaun katak buka meios atu redus kiak ho dalan partisipasaun povu ninian iha aktividade social ekonomia nebe’e kontinue, spesifico ba povu hirak nebe’e maka seidauk senti desemvolvimentu nebe maka hala’o. 

Tamba ita hotu hatene no senti katak iha differensia bo’ot konaba vida ekonomia, social no risku kiak nebe’e sai problema desemvolvimentu nasional. Ho problema desemvolvimentu nebe’e maka ita hasoru, presija iha alokasaun orsamentu no fo’o atendimentu nebe diak hodi bele hasa’i povu husi mukit no kiak. Tamba ne’e sai prekupasaun nasional liu husi forsa servisu nebe’e maka bo’ot.

Liu husi hanaoin ida ne’e, maka implementasaun programa desemvolvimentu local sai prioridade ida nebe’e luan presija haburas orgaun-orgaun nebe’e maka iha communidade nia let. Ho hanoin ida hanesan maka sei iha mos sentido atu desemvolve hamutuk liu-liu iha moralidade desemvolvimentu ou desemvolvimentu moral. Buat hirak ne’e hotu presija partisipasaun communidade ninian iha desemvolvimentu local atu bele sai produtivo no efisiensa.

Ho hanoin ida, hahalok ida, no ho konsensus ida maka buat hotu sei lao ho diak tuir misaun nebe’e sagradu hodi bele atinji moris povu ninian liu husi programa desemvolvimentu local.

Railaco, 1 de Março de 2017


NIDIO JANUARIO M.S.S. DE LUMA