Sabtu, 01 Juli 2017

PART 2..... Genesis Sentimentu Nasionalismo Hanesan "Maubere"

Genesis Sentimentu Nasionalismo hanesan “Maubere”

Iha referensi barak hakerek konaba lia fuan “Maubere,” bele hare no lé iha Journal Antropologia ema husi America Serikat, Elizabeth Traube, Cultural Notes on Timor. Mesmu journal ida né la halo publikasaun, maibe ninia interpretasaun basica konaba konseptu Maubere tó ohin loron sempre iha inspirasaun nafatin.

Hanesan iha livru ida hakerek husi Helen Hill konaba Gerakan Pembebasan Nasional Timor-Leste, iha tempo kolonial, lia fuan maubere uja ho nia interpretasaun mai husi suco Mambae katak mukit no kiak, ema foho nébe beik, nunka atu buka deskuti, no gosta atu hadók a'an.

Helen Hill  mos fó definisaun nébe hanesan, katak molok 1974 lia fuan Maubere uja ho sentidu, "hatun grupo ou ema nébe kiak no mukit, beik no ema hirak nébe fiar ka adora fatuk ho Ai.

Iha kontekstu ida né, maka Maubere sai lian konstruksi sosial mai husi kolonialismo sira ba ema rai nain (Timor oan).
Ho lia fuan Maubere maka sai identidade tamba naran ida né tau husi   kolonialismo sira atu harí baliza imajinasi entre kolonialismo no povu timor.

Hanesan ho hanoin kolonialismo sira seluk, hanoin ida né la signifika kata " TAMBA SÁ" maka ema timor oan balun la asesu edukasaun, lahatene hakerek no lé. Iha mos hanoin no lala'ok seluk katak, tau povu Timor-Leste hanesan povu nébe la scola, hanoin hirak né maka sai legitimasaun ba kolonialismo sira uja hodi bele fó edukasaun no hanorin povu timor oan sira.

Iha okajiaun ida né, ninia setidu atu halo adaptasaun (to civilize) basea ba kontiudu iha leten. Maibe bainhira revoltasaun nasionalimo povu Timor Leste nian mosu iha ano 1970, maka terminologi Maubere hetan mudança ida sae maka'as (drastis). Maka Konseptu ida uluk nébe utiliza husi kolonialismo sira, ikus mai ninia interpretasaun sai sentimentu nasional ida nébe foun.
Mesmo laiha basica teoria ida nébe forte, maibe Maubere nia interpretasaun nakfilak tuir mitos moris povu Timor Leste nian molok kolonialismo mai.

Mitos ida né, tuir Dr. Jose Ramos Horta hateten katak molok kolonialismo mai ema Maubere iha valour no prinsipiu ida bót, kolektivo no demokratico iha foti desijaun.

Ho hanoin ida né, maka interpretasaun konaba Maubere sai hanesan dalan hodi hamoris valour no prinsipiu kolectivo no demokratico ida né.
Ho hanoin seluk katak, sai hanesan ideologi nébe mosu husi sentimentu nasional, hodi fó fila fiar valour no prinsipiu povu Timor-Leste nian nébe supa iha tinan nébe naruk.

Lia fuan Maubere sai hanesan sentimentu nasional ida katak, iha kontiudu hanesan ho nasionalismo revolusaun iha nasaun-nasaun sira iha mundo.

Tuir Anthropolog Amerika Serikat, Richard Franke nia halo differensia entre Maubereisme ho Marhenisme nébe iha ninia spesifikadaun mos hanesan ho Soekarno nian iha Indonesia. Iha konseptu Marhenisme, Soekarno uja hodi defini nivel classe kraik hirak nébe marginal.
Tuir referensi, Marhaenisme foti husi naran Marhaen katak ema nébe agricultor kiak nébe Soekarno rasik hasoru iha vida moris agricultoris.
Kondisaun  ho sentidu nébe mak senti husi ema nébe agricultor kiak, maka hamosu inspirasaun ba Soekarno hodi adopta ideas konaba clase proletar nébe identiku ho Marxisme.

Iha basica kontekstu, konseptu Maubere mosu no iha mudansa mai husi clase elit local nébe hamahon iha FRETILIN. Ho konseptu ida né, maka clase elite klaim sira nia a'an hanesan entitas/identidade nébe legal hodi infrenta povu Maubere nia moris.

Basea ba sentidu ida né, maka Fretilin iha legitimasaun ba povu Timor-Leste hodi sai agenda nasionalismo.
Hanesan iha sentidu politika da Fretilin atu akumula povu Timor Leste nébe mak hadomi no terus ba rai ida né no hakarak duni atu ukun a'an (livre).

Atu alçansa objectivo ida né, dalan ida diak mak tenki halo revolusaun hodi hamate struktura kolonialismo.
Bazea ba kontekstu politika ida né, maka tuir rejimentu politika da Fretilin, katak atu hasoru kolonialismo presija dezamina kolonial portuguesa ba povu Timor Leste. Nomos halo mudansa radikal ba sistema kolonial nébe supa povu Timor Leste ninia direito.
Preguntas ida sempre mosu ho relasaun nasionalismo Timor Leste oinsa maka sentidu ida né bele halo luan ba povu Timor Leste tomak.

Iha preguntas balun mai husi hakerek nain sira tamba iha an-alvabetus barak no laiha mos media informasaun ida mak fungsiona atu halo luan ideas nasionalismo iha tempo néba.

Ho kondisaun real nébe iha, maka tuir hanoin husi Anderson katak situasaun ida hanesan né la favorese ba povu atu iha hanoin ba nia a'an hanesan Imagined Community.

Maibe, mesmo laiha media informasaun sempre iha dalan seluk atu ható sentimentu nasionalismo. Dalan ida iha tempo néba maka ható sentimentu liu husi termus de edukasaun ho orientasaun hare liu ba Conscientizaçao.

Modelu edukasaun ida né mai husi ema nébe peritu husi Brazil, Paulo Freire. Iha konseptu né rasik, tenta atu koloka edukasaun  tuir sentidu kritiku ba alunos sira atu iha sentimentu ba lala'ok equelibra moris sosial nébe akontes iha sociadade nia lét.
Basea ba sentimentu kritiku tamba laiha equelibra social, maka modelu edukasaun ida né ninia kontiudu atu prepara agenti transformasaun ida universal.

Hanoin iha leten hanesan mos defini ou hetan Komisaun Lia Los no Rekonsiliasaun. Tamba edukasaun politika ida nébe hala'o husi Fretilin ho ninia objectivo atu aumenta patriotismo nasionalismo no fó apoio ba ukun rasik a'an.

Basea ba kontekstu iha leten, maka Modul politika Fretilin nian uja atu iha sentimentu ema Timor oan nian konaba situasaun iha rai laran.
Iha modelu programa edukasaun ida né, povu la'os deit buka atu scola maibe buka atu aprende hakerek nomos lé. Prosesu aprendizagem ida né uja sai hanesan prosesu sentidu nasionalismo atu hare konaba strutural kolonialismo no oinsa maka atu halo transformasaun ba sistema ida né.

La'os programa edukasaun deit, maibe iha mos musica balun hanesan Foho Ramelau, Kolele Mai, no Sa Sa Ha’a Nalo sai reprezenta sentimentu nasionalismo mos. Exemplo, musica Sa Sa Ha’a Nalo iha paragraf balun iha sentidu nébe hamosu preguntas maka hanesan; " Saida mak halo Ita nia batar ema la hola? Saida mak halo ita hamlaha? Saida mak halo ita nia kosar bén labele maran?". Exemplo seluk tan maka musica Ukun Rasik Ita Nia Rain, ho dadolin husu atu ita rasik sai nain ba ita nia rain.

Iha musica primeiro, musica ida né nia sentidu atu fo hanoin ba ema Timor oan hodi hatene konaba situasaun moris ninian rasik atu hare no hateke konaba sistema nébe la justu. Preguntas hirak né sai hanesan cultura ida ba sistema hirak nébe la lós.

Iha segundo musica, musica ida né nia sentidu atu fo hanoin ba ema Timor oan hanesan rai nain tenki revolta hodi hadau hikas fali status soberania ema timor oan nian. Iha mos nia sentidu atu halibur ema Timor oan hotu hodi revolta kontra kolonialismo.

Spesifikasaun liu husi isplikasaun iha leten iha indikasaun katak, Maubere sai hanesan sentimentu nasional foun bazea ba kolonialismo no supa povu Timor Leste durante tinan barak. Maka Mauberismo sai hanesan ideologia atu nakfilak kontiudu valour no prinsipiu povu Timor-Leste nian. No prosesu ida né atu hamahan sentimentu nasionalismo nébe liu husi edukasaun, reprezentasaun cultural liu husi musica no lala'ok politika seluk.

Lacomera, 02-07-2017

Tidak ada komentar: