Jumat, 07 April 2017

PILAR GESTÃO DEZEMVOLVIMENTU NASIONAL



PILAR GESTAUN DEZEMVOLVIMENTU NASIONAL

Liu husi Opiniaun iha group ida nebe'e maka loke iha Facebooker konaba Pilar Gestaun Dezemvolvimentu Nasional bele hare liu husi aspektu politika, social, cultural no ekonomia. Tamba hakerek nain hare no halo analiza nebe'e profundo katak Pilaria Gestaun Dezemvolvimentu Nasional sai aspektu prinsipal ba lala'ok Governo ida iha nasaun nia laran. Pilaria ida ne'e sai rajaun fundamental ba Governo ninian e sai mos hanesan mata dalan ba lala'ok Governasaun Local iha prinsipiu Desentralizasaun.

Pilaria 4 (hat) ne'e maka sai pion prinsipal ba faktores determinante dezemvolvimentu nasional atu hasa'e moris diak povu ninian. Pilaria 4 (hat) ne'e hare liu husi aspektu :

1. Recursus Humanus.
2. Desijaun.
3. Sistema.
4. Investimentu.

Basea ba pilaria hirak nebe'e mensiona iha leten, hakerek nain sei halo analiza ida komprehensivo tuir aspektu ida-idak.

1. RECURSUS HUMANUS.

Perguntas tamba-sa maka tenki recursus humanus ?....... Tamba ita koalia konaba recursus humanus basicamente ita koalia konaba ema e ema maka tenki sai AUTHOR ba desemvolvimentu.
Recursus Humanus ida oinsa maka tenki-ser presija?.....recursus humanus ida nebe'e maka iha moral diak (good morality), iha kapasidade liderança  (leadership), kapasidade manajerial (managerial skill), no kapasidade tekniku (technical skill). Ba kargo sevia sira hanesan linha struktural Ministru/a mai to'o iha Administrador do Posto presija iha kualifikasaun tuir nivel posisaun no fungsionalidade.
Moral ida oinsa??.

Moral nebe diak sai pontudevista primeiru. Tamba sekuando laiha moral nebe'e que diak maka desijaun, sistema, programa no aktividades hirak nebe iha ona planu sei la hala'o ho diak. Liu husi hahalok moral hatudu ona iha paradigma balun maka ita hare husi lalao'k pessoal ema ida-idak ninian liu husi nia servisu rasik. Paradoks lala'ok hirak ne'e, tamba minimu konsiensa moral atu toma responsabilidade hodi foti desijaun servisu ba povu no ba iha nasaun ida ne'e.
Moral ida nebe'e diak sei hamosu Governo ida nebe'e forte no mos hadok a'an husi KKN (Korupsaun, Kolusaun no Nepotismo) la'os ba interese privadu ou grupo balun nian.

Ohin loron ita presija buka atu uja sistema 3G (Good Government Governance), maibe iha mentalidade pessoal Governantes balun ladun fo signal positivo ba servisu atu servi nudar parseiro do povu no parseiro do desemvolvimentu. Mesmo uja prisipiu-prisipiu transparensia no akuntabilidade  sekuando la ajuda liderança nebe ho moral, ikus mai buat hotu sei lao ho ritmu no sai imagem la diak ba povu nia moris. Tamba kestaun ida ne'e, maka desde inisiu ou primeiru atu simu tomada ba posisaun ruma presija prepara pessoal ida-idak tenki  basea ba aspektu moral. Inklui mos aspektu hahalok, atu hatudu ninia kapabilidade atu servi ba ninia ema sira.

Moral ida nebe'e diak mos seidauk to'o, e tenki presija mos eguilibra ho kompetensia. Kompetensia iha area  liderança, manajerial no tekniku.
Atu atrai kompetensia nebe iha, sei la sês husi sistema fungsionariamente. Iha modelu Manajementu Recursus Humanus spesifico ba kompetensia inklui mos kompensasaun presija atu fo atensaun mos. Iha sorin seluk mos tenki presija mudansa paradigma, maka hanesan liu husi mentalidade lederança nebe atu sai servedor ba povu. Inklui kultura de servisu nebe'e pro-aktivo atu bele resolve problema hirak nebe mak povu hasoru ou infrenta.

2. DESIJAUN

Tuir hakerek nain nia hanoin iha konseptu desijaun oi-oin hare liu ba stakholder (Nivel governo to'o baze) liu-liu hare ba ejijensia povu ninian. Formalidade, desijaun hirak ne'e akumula iha lei Gevernasaun Local ou Governo Local.
Elementu hotu-hotu basea ba konseptu desemvolvimentu (kontinue no lolos), konseptu manajementu (efektivo no efisien), konseptu investasi (akomodir) no konseptu desijaun seluk tan.
Konseptu ida ne'e tuir Konstituisaun RDTL capitulo 1, Artigo 5 alinea 1, 2 no 3.  Koalia konaba Desentralizasaun, liu-liu voka ba Plano Desemvolvimentu Nasional ba to'o tinan 2030.

Indikadores atu hetan suksesu ba desemvolvimentu iha kada Municipio,  Governo mos presija atinji necesidadi basica povu ninian, maka hanesan Ai-han (agricultura), Uma, saude, edukasaun nst. Depois de indikadores hirak ne'e, liderança nasional no local sira mos tenki-ser hare problema ho komprehensif no integrativo, labele hare sektoral no parsialidade ou benefisia deit ba nia a'an iha tempo badak nia laran (tinan 5).

Keta  Halo Sai Liderança La-Hatene Atu Halo Saida? Se-kuando mosu hanesan ne'e governo sei la la'o tuir nia dalan. Ikus Mai Povu Mak Sei Simu Konsekuensia.

3. SISTEMA

Ninia kontiudu artikulasaun katak Governo tenki lao tuir sistema nebe iha, laos hare ba figura maibe hare ba fungsaun hanesan liderança atu asegura no desemvolve sistema governasaun ida nebe sai forte.
Iha sistema balun nebe maka governo bele la'o ho diak, mak hanesan; sistema planeamentu, plano dezemvolvimentu, sistema alokasaun orsamentu, sistema fungsionario, sistema alokasaun asset, sistema foti desijaun, sistema selesaun no hili kandidatura, sistema no standarizasaun atu servi, no sistema kontrola.

Sistema hirak nebe'e temi iha leten, bele hala'o manual ou bele mos uja basica informasaun teknologia. Se-kuando uja basica informasaun teknologia, maka sei la iha obstaklus ba plano dezemvolvimentu nasional tmb buat hotu sei la'o ho efisiensi no efektivo. Dalan hodi uja sistema hirak ne'e maka bele hamosu mudansa 3G (Good Government Governance), ikus mai maka sei mosu mos Governo ida transparensia no akuntabel.

4. INVESTIMENTU

Laos dalan ida fasil ba Governo Timor Leste atu utiliza riku soi mina no gas mai husi OJE. Tamba-sa??....bele dehan katak, maioria orsamentu 1.7 billaun uja 1/3 ba selu operasaun do governo e barak liu 2/3 maka aloka ba dezemvolvimentu nasional (tuir total orsamentu mai kada ministerial).

Tuir orsamentu nebe'e maka aloka  ho milliaun dollar para atu hari'i infrastruktura; hanesan electrisidade, strada, aeroportu, portu, telecomunikasaun, hospital, hotel nst.  Maibe iha okajiaun seluk infrastruktura mos vas-parte ba kada municipio atu iha mudansa. Exemplo....seluk maka presija halo optimalidade ba recursus naturais nebe potensial mesmo la'os ho osan nebe itoan, maibe iha meios balun bele utiliza hodi labele dependenti deit ba orsamentu mai husi OJE.

Ho lala'ok ida dependenti ba orsamentu (OJE), maka hakarak ka lakohi governo tenki buka dalan atu halibur investidores sira iha rai laran (nasional) no husi rai liur (internasional) hodi bele investe ba dezemvolvimentu nasional (iha central to'o baze). Maibe....Governo, povu no elementu sociedade civil hotu maka tenki hari'i klima ida kondusivo atu bele atrai investidores sira mai investe iha ita nia rain.
Tuir lolos ne'e iha stakeholder balun maka presija ita hotu atu hatene se-kuando ita koalia konaba investimentu; stakeholder maka Investor, Governo, Communidade, no Ambiente.

A. Investor
Investor ninia lakuna ou intensaun katak, osan nebe maka halo investimentu atu bele hetan profit nebe'e diak, fasil atu hetan asesu no iha attendimentu segurança hodi hala'o  investimentu.

B. Governo
Governo hakarak atu rendimentu nasional no local tenki sa"e.

C. Communidade
Communidade hakarak bele iha necesidade moris nebe diak e bele loke campo de trabalho.

D. Ambiente
Ambiente presija fo atensaun didiak, la'os dehan kontenti demais ho investimentu nebe iha, maibe  ba tempo naruk bele mos sai polemika tamba hetan stragus liu husi investimentu ne'e rasik.

Tamba ida ne'e mak tenki-ser iha desijaun no mdelu investimentu ida nebe equilibru atu bele iha balansu ba interese ema hotu nian liu-liu ba povu no ba nasaun.

Lacomera 7 de Abril 2017.


Tidak ada komentar: