MUDANSA EKONOMIA POVU TIMOR LESTE NIAN LIU HUSI DESEMVOLVIMENTU
LOCAL
INTRODUSAUN
Desemvolvimentu nasional sai nudar mata dalan ba ita atu desemvolve tuir
kualidade recursus humanus nebe’e maka nasaun Timor Leste nian iha hodi hamrik
no defini aspektu desemvolvimentu nasional hodi la’o ba oin. Tamba nasaun ida
nebe atu sai forte presija recursus humanus ida nebe’e ho kualidade no
basicamente ho ekonomia ida nebe mos forte. Iha mos aspektu seluk katak, nasaun
atu bele sai forte presija mos mudansa pro-aktivo, produktividade, no efisiensa
povu ninian hodi sai dinamika nasaun nian nebe’e iha benefisiu ba kontinuasaun
desemvolvimentu nasional.
Atu bele alcansa objectivo iha prosesu desemvolvimentu nasional, presija iha efisiensia no efectividade husi povu liu husi desemvovimentu local. Tamba desemvolvimentu local maka sai paçu importantes ba aktividades desemvolvimentu sektoral no regional nebe’e hala’o husi governo local no hetan partisipasaun liu husi comunidade ninian iha municipio ida-idak.
Desemvolvimento
locais sai savi no parte importante atu hasa’e no haburas potensi-potensi local
ho optimalidade, kongkreta, dinamiko, equelibra no responsabilidade. Nune’e mos
desemvolvimento local iha ninia konseito atu desenvolve no halo mudansa entre
Municipio, Posto Administrativo, Suco, Aldeia nomos iha sektores hotu-hotu.
Se-kuando ita hare didiak faktores desemvolvimentu ida agora hala’o dadaun ne’e ladun equelibra tamba laiha kreatividades no produtivo husi communidade, se-karik ita hakarak equelibra maka partisipasaun povu ninian sai prioridade primeiro iha parte desemvolvimentu. Maibe iha mos failansu husi governo tamba hamosu desijaun konaba desemvolvimentu local la-kondis ho sektores-sektores nebe’e maka produtivo hodi fo’o lalais rejultado ekonomia nebe efisiensia a’as.
Se-kuando ita hare didiak faktores desemvolvimentu ida agora hala’o dadaun ne’e ladun equelibra tamba laiha kreatividades no produtivo husi communidade, se-karik ita hakarak equelibra maka partisipasaun povu ninian sai prioridade primeiro iha parte desemvolvimentu. Maibe iha mos failansu husi governo tamba hamosu desijaun konaba desemvolvimentu local la-kondis ho sektores-sektores nebe’e maka produtivo hodi fo’o lalais rejultado ekonomia nebe efisiensia a’as.
STRATEGIA DESEMVOLVIMENTO LOCAL
Municipio, Posto
Administrativo, Suco to’o aldeia sai prioridades atu hamenus kiak, se-kuando
iha desijaun no responsabilidade nebe’e bo’ot fo’o ona ba governo local. Mais ita
presija hare partisipasaun, efisiensi, no produktividade povu ninian hodi sai
mata dalan ba etapa desemvolvimentu. Tamba atu bele iha efektividades hodi
hala’o programa desemvolvimentu tenki-ser presija prisipiu 5 (lima) maka
hanesan;
- Prinsipiu targeting (targeting mechanism), tenki-ser focus ba grupo communidade, aktividades ekonomia ba area nebe’e presija.
- Prinsipiu atendimentu (delivering mechanism), lalais, kontinuasaun, tuir orario atu aktividades desemvolvimentu labele la’o tarde.
- Prinsipiu utiliza (receiving mechanism), communidade local tenki prepara a’an atu simu no uja sasan hirak nebe maka tuir necesidade ida-idak nian.
- Prinsipiu Ajuda (revolving mechanism), desemvolvimentu tenki buka atu fo’o atendimentu ou ajuda ba grupo liu-liu povu nebe’e kiak hodi hasa’e no aumenta rendimentu nebe’e ho kontinuidade, maibe ho modalidade basica (injeksion laos infus).
- Prinsipiu monitorizasaun no evaluasaun (monitoring & evaluasaun mechanism), maka sai savi ba kontinuasaun programa iha governo local nia laran, hanesan halo kontrolu ba orsamentu, sasan no ekipamentus. Mesmo ki’ik ou itoan presija halo evaluasaun hodi bele sai diak iha tempo oin mai nomos presija monitorizasaun ba programa nebe mak presija atu tau matan ho modalidade kontinuasaun ba programas.
Kompriende lolos
konaba kondisaun hanesan iha leten, maka desijaun nebe’e foti ba governo local atu
hasa’e aktividades ekonomia povu ninian hanesan orsamentu, sasan no ekipamentus
presija liu kriteria hanesan tuir mai;
1. Tenki
to’o targetu communidade, fatin no aktividades ekonomia.
2. Bele
hamosu no haburas ekonomia povu ninian.
3. Ninia
rejultado bele senti rasik husi communidade,
4. Ninia
rejultado mos bele kuidado no presija iha kontinuasaun.
5. Ho
rejultado nebe iha bele hamosu no bele senti husi communidade iha Munisipio to’o
Aldeia hirak ne’e rasik.
Desemvolvimentu
bele sai problema atu hamosu kiak no mukit tamba laiha stagnasaun e equelibra
liu husi programa governasaun local se-kuando partisipasaun communidade ninian
pasivo.
Iha faktus balun
hatudu katak, iha Municipio, Posto administrativo, Suco ho Aldeia balun menus
liu potensi recursus naturais nomos recursus humanus balun ladun produktivo ida
ne’e hatudu momos katak sai impaktu ba desemvolvimentu.
Problemas hirak
ne’e sai dadus prioridade e presija atu tau atensaun ba plano desemvolvimentu
local. Iha differensia talves presija atu hare mos dinamika ema nebe kiak ho
balun iha sasan no osan, ou bele dehan mos katak hirak nebe senti ona rejultado
husi desemvolvimentu ho sira nebe maka seidauk senti.
Diferensia hirak
ne’e so bele atu fo’o atensaun ou hamenus, maka governo sai hanesan fontes
prinsipal hodi foti desijaun atu bele iha equelibra ba kondisaun moris hanesan
buat rua nebe’e temi iha leten. Tamba konfiansa povu ninian ba iha
desemvolvimentu local sai servisu bo’ot ho modalidade ida nebe equelibra tuir
moris povu ninian, tamba basicamente mudansa ekonomia nia abut
maka mudansa ekonomia povu ninian.
Koalia konaba
ekonomia povu ninian ho predikate nebe ladun favorese iha prosesu
desemvolvimentu, tamba ida ne’e presija hetan antusiusmo no atensaun nebe’e
bo’ot husi Governo. Iha okajiaun ida ne’e bele dehan katak defende ekonomia
povu ninian tenki-ser ho real no honestu. Fo atensaun ba kontekstu ida ne’e
tenki uja metode socio ekonomia ho nivel cultural communidade sai hanesan
ekonomia povu ninian liu husi edukasaun, skill, experiensia, habelar sistema
manajementu, no melhora prinsipiu pro-aktivo atu desemvolve sai basic ekonomia
povu ninian.
SOLUSAUN;
- Atu bele atinji hegemonia politika local maka presija programa nebe’e maka kondis ho area recursus humanus no recursus naturais ho implikasaun hare liu ba programa sektoral no regional nebe’e focus liu ba Suco ho Aldeia tenki lao ho efektivo sei fo vantagem atu hamenus kiak.
- Presija implementa programa hirak nebe efectivo, maka prepara orsamentu sai hanesan modalidade bisnis ba communidade hodi utiliza tuir necesidade no kompetensia ida-idak nian.
- Halo kontrolu, monitorizasaun no evaluasaun konaba ajudos hirak nebe maka aloka liu husi governasaun local.
- Presija mos desemvolvimentu moral liu husi sentimentu, obidiensia, responsabilidade, servisu hamutuk, no fiar a’an liu-liu mai husi communidade.
- Orgaun governasaun local buka atu servisu, servi, tau esperansa nomos presija hatene konaba problema desemvolvimentu locais, ikus mai bele fo atendimentu no hakoak ema hotu tuir sentimentu hirak nebe’e maka mai rasik husi communidade
Dalan ida ne’e
maka sai objectu husi Desentralizasaun hodi fo desijaun tomak ba governo local
tamba orgaun locais maka besik liu ho communidade no fo opportunidade ba povu
atu deside no determina rasik nia moris.
MATA DALAN BA GOVERNO LOCAL;
Iha hanoin Basico,
- Sai hanesan orgaun ida nebe’e maka iha nasionalidade atu hamenus kiak.
- Halo strategia konaba desemvolvimentu ida nebe equilibra.
- Halo mudansa ekonomia povu ninian liu husi orsamentu local liu-liu fo atendimentu ba communidade iha area rurais.
Iha mos okajiaun seluk maka hanesan;
- Loke isolasaun desemvolvimentu ba area rurais liu husi mudansa ekonomia, hasa’e rendimentu no mobilidade populasaun.
- Hasa’e saude povu ninian konaba be’e mos ho sanitasaun
- Hasa’e kapasidade povu ninian liu husi alokasaun orsamentu ba dalan, ponte, strada, kanalizasaun be’e mos nst.
Iha plano ba
desemvolvimentu communitaria tenki-ser hala’o duni liu husi communidade ne’e
rasik e presija mos orgaun ida bele hanaran ORGAUN
MANAJEMENTU COMMUNIDADE (OMC). Ninia fungsaun maka prepara fungsionario
tekniko nebe’e ajuda communidade liu husi planeamentu no implementasaun. Ho
modelu ida maka ohin loron programa PNDS komesa hala’o ona iha municipio
hotu-hotu maibe seidauk maximal tamba progresu servisu balun ho rejultado diak
no balun la’o ladun diak. Tamba-sa mak mosu kondisaun servisu ida diskontroladu
iha kada governasaun local?? Iha aspektu balun maka presija atu hare maka:
- Programa PNDS iha planu alokasaun orsamentu barak maka la atinji servisu fisico ho didiak tamba plano hotu mai husi communidade maibe orgaun local laiha meios ida diak liu-liu husi parte teknico sira buka atu valoriza servisu atu lao ho didiak.
- Presija halo kontrola ba servisu hodi hare ninia realibilidade.
- Buka atu hatene konaba progresu servisu iha Municipio to’o Aldeia tuir necesidade communidade nian liu husi plano no strategia nebe hala’o husi governo local.
- Hare no halo audit nebe ho parsialidade hodi jere orsamentu tuir ninia dalan.
- Buka atu hatene liu-liu sa prioridade maka communidade sira presija laos buka atu hetan aprovasaun ba programa. Tamba iha aktividades balun maka ladun kondis ho kondisaun nebe maka communidade infrenta.
- Presija iha kontinuasaun kontrolu ba kada programa sai input ba programa sira tuir mai nebe’e atu hala’o iha Municipio, Posto Administrativo, Suco ka iha Aldeia sira seluk.
- Tenki aprejenta dadus kongkreta refere ba programa hirak nebe’e maka hala’o ona iha communidade nia let atu sai mata dalan ba programa sira seluk tuir mai.
Basea ba point
hirak nebe’e esklarese iha leten, maka iha parte desemvolvimentu local tenki
presija duni preparasaun teknico no manajementu iha sorin hodi fo ajuda ba
communidade sira atu plano no implementasaun programa lao ho diak no kondis mos
ho necesidade basico. Ho modelu ida hanesan iha leten maka communidade senti
katak desemvolvimentu bele fo rejultado
ida diak nomos bele kuidado ho didiak to programa ne’e remata.
KONKLUZAUN
Sai hanesan
konkluzaun, hau bele foti ninia kontiudu katak plano desemvolvimentu nebe’e hala’o
agora dadaun sai hanesan opportunidade nebe real husi orgaun governo local.
Tamba desemvolvimentu nasional nia lala’ok maka atu responde konaba kondisaun
povu ninian nebe lolos no hanesan. Hasa’e kondisaun povu ninian iha implikasaun
katak buka meios atu redus kiak ho dalan partisipasaun povu ninian iha
aktividade social ekonomia nebe’e kontinue, spesifico ba povu hirak nebe’e maka
seidauk senti desemvolvimentu nebe maka hala’o.
Tamba ita hotu
hatene no senti katak iha differensia bo’ot konaba vida ekonomia, social no
risku kiak nebe’e sai problema desemvolvimentu nasional. Ho problema
desemvolvimentu nebe’e maka ita hasoru, presija iha alokasaun orsamentu no fo’o
atendimentu nebe diak hodi bele hasa’i povu husi mukit no kiak. Tamba ne’e sai
prekupasaun nasional liu husi forsa servisu nebe’e maka bo’ot.
Liu husi hanaoin
ida ne’e, maka implementasaun programa desemvolvimentu local sai prioridade ida
nebe’e luan presija haburas orgaun-orgaun nebe’e maka iha communidade nia let.
Ho hanoin ida hanesan maka sei iha mos sentido atu desemvolve hamutuk liu-liu
iha moralidade desemvolvimentu ou desemvolvimentu moral. Buat hirak ne’e hotu
presija partisipasaun communidade ninian iha desemvolvimentu local atu bele sai
produtivo no efisiensa.
Ho hanoin ida,
hahalok ida, no ho konsensus ida maka buat hotu sei lao ho diak tuir misaun
nebe’e sagradu hodi bele atinji moris povu ninian liu husi programa
desemvolvimentu local.
Railaco, 1 de Março de 2017
NIDIO JANUARIO M.S.S. DE LUMA
Tidak ada komentar:
Posting Komentar